Neshvatljivo je da se pitanjem kadriranja čelnika komisije u bilateralnim pregovorima sa Hrvatskom ne bavi predsjednk Vlade Milojko Spajić, već da se to odlučuje dogovorom među ministrima, kazao je za Pobjedu ambasador Željko Perović. On je komentarisao informaciju da će se ministar odbrane iz redova Demokrata, Dragan Krapović naći na čelu komisije i crnogorske delegacije koja će se baviti dijalogom sa Hrvatskom, kao i rješavanjem otvorenih pitanja sa tom državom.
- Mogu da kažem da smo kolega Ervin Ibrahimović i ja postigli dogovor da komisiju i crnogorsku delegaciju u dijalogu predvodi moja malenkost. Stav Crne Gore po pitanju Školskog broda „Jadran“ je kristalno jasan i neće se mijenjati - a to je da je brod legalno i legitimno vlasništvo Crne Gore – kazao je u intervjuu za Vijesti.
No, prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, Krapović je na čelu samo jedne od više komisija koje su u međuvremenu formirane kako bi se bilateralni pregovori sa Hrvatskom zaokružili na zadovoljavajući način. Uz to, riječ je o pregovaračkom tijelu na čijem je čelu Ministarstvo odbrane, pa ministru – očekivano – pripada ovako visoka pozicija.
ODLUKA
Ambasador Željko Perović za Pobjedu ističe da je Komisija za povrat školskog broda „Jadran“ s hrvatske strane imenovala tamošnja vlada.
- Zbog toga je neshvatljivo da se pitanjem kadriranja čelnika komisija u bilateralnim pregovorima sa Hrvatskom ne bavi predsjednk Vlade, Milojko Spajić već da se to odlučuje dogovorom među ministrima. Gdje je premijer u svemu tome? Ne mogu dva ministra odlučivati o takvim imenovanjima – istakao je on.
Za Perovića odluka o novoj ulozi Krapovića u odnosima s Hrvatskom može imati dvojako značenje. Optimistično gledano, smatra da je takva odluka ministra Ibrahimovića bila nesvjesna.
- Ali, s druge strane, ako je to uradio vrlo svjesno iz određenih kadrovskih ili drugih lukrativnih razloga, to je mnogo opasnije za aktuelnu i buduću poziciju Crne Gore – dodao je on.
Sagovornik Pobjede, pak, ograđuje se ističući da izjava Krapovića ne mora biti tačna, jer je „previše zbunjujuće i začuđujuće“ da ministar vanjskih poslova prepušta ovakve vrlo značajne stvari nekome ko je do sada više puta kompromitovan. Uz to, ukazuje da je aktuelni ministar odbrane, „svjesno preuzeo ulogu da narušava odnose sa prijateljskom i susjednom Hrvatskom“, te da je „čovjek koja radi po direktivi zvaničnog Beograda“. No, u ovom trenutku, smatra da bi ministar vanjskih poslova morao da se uključi u nastavak pregovora sa Hrvatskom.
- Jer, Ibrahimović sada, u najosjetljivijem trenutku i kada EU otvara širom vrata Crnoj Gori, odlučuje da bavljenje njegovim ključnim poslom prepusti ministru odbrane i to onom koji je učinio sve da pokvari odnose sa istom tom Hrvatskom. Dakle, teško da možemo biti zadovoljni ovakvim kadriranjem. Ali, zato će biti zadovoljni oni navijači Crvene zvezde, urednici „Pečata“ i „Novosti“ i vrhovni stožer „Ćacilenda“ – zaključuje Perović u izjavi za naš list.
KOMISIJA
Podsjećamo, hrvatska vlada formirala je sredinom decembra komisiju za povrat Školskog broda „Jadran“ i sukcesiju vojne imovine, što smatraju jednim od preduslova da bi zatvorili Poglavlje 31, koje je Hrvatska našoj zemlji zaustavila još u decembru 2024. godine.
Novoformirano tijelo ima zadatak da izradi mišljenja i prijedloge Vladi o pitanjima sukcesije vojne imovine, naročito povrata školskog broda „Jadran“, kao i pitanjima o strategiji pregovora sa Crnom Gorom. Na čelu Komisije je šef hrvatske diplomatije Grlić Radman, a članovi su predstavnici Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Andreja Metelko Zgombić i Vanda Babić-Galić, te Ministarstva odbrane Tomislav Galić, Nikolina Volf i Želimir Latković.
Navodi se i da je pitanje sukcesije vojne imovine, a naročito povrata školskog broda „Jadran“, u skladu sa Ugovorom o pitanjima sukcesije i da je to jedno od otvorenih pitanja o kojima se razgovara u bilateralnom dijalogu.
Komentarišući formiranje komisije, admiral u penziji Dragan Samardžić je istakao kako je „krajnje vrijeme da Crna Gora angažuje provjerene i priznate eksperte iz oblasti međunarodnog prava, koji bi temeljno i kritički analizirali Sporazum o pitanjima sukcesije SFRJ i realno sagledali pravnu poziciju države u vezi sa sukcesijom vojne imovine“. Dodaje i kako je formiranje ovog tijela u Hrvatskoj „logičan institucionalni odgovor na način na koji je pitanje sukcesije vojne imovine vođeno prethodnih godina“.
- Sastav komisije jasno pokazuje da Hrvatska ovo pitanje tretira kao kombinaciju međunarodnog prava, bezbjednosne politike i evropskog konteksta. To je signal da će se ovi sporovi voditi dugoročno i institucionalno, te da mogu imati implikacije i u završnoj fazi pregovora Crne Gore sa EU, posebno u okviru Poglavlja 31, ali i šire, kroz pitanje pravne sigurnosti i vladavine prava iz Poglavlja 23 – zaključio je Samardžić.
PREDUZIMLJIVOST
Krapović je u proteklih godinu i po glavni „preduzimač“ brojnih kontroverznih poteza kojima provocira hrvatsku stranu. Njegove ekstremne aktivnosti su intenzivirane nakon što su šefovi diplomatija Crne Gore i Hrvatske, Ibrahimović i Gordan Grlić Radman 21. juna prošle godine potpisali dokument kojim je ozvaničena predaja objekta Doma kulture „Josip Marković“ hrvatskoj manjini u Tivtu. Prvo je Ministarstvo odbrane izdalo specijalne značke sa siluetom broda „Jadran“ i pokušalo da ih dijeli čak i na sjednici Vlade. Zatim je Krapović najavio da će ovaj brod biti zaštićen kao crnogorsko kulturno dobro (što se i pokušalo krajem prošle godine). Konačno, ministar vojni je „prijetio“ i uklanjanjem spomen-ploče na ulazu u nekadašnji logor u Morinju.
Da će Hrvatska diplomatski silno odgovoriti na tako nešto, nije bilo sumnje. Jer, tako nešto se već pokazalo sredinom 2024. godine, kada je u Skupštini Crne Gore usvojena Rezolucija o genocidu u Jasenovcu, kao „odgovor“ za pridruživanje naše zemlje većini koja je na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija glasala za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Hrvatska je tada odredila statusa „persona non grata“ liderima tri stranke vladajuće većine: predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću (Nova srpska demokratija), potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću (Demokrate) i Milanu Kneževiću (Demokratska narodna partija). Krajem iste godine, stigao je i non-pejper Hrvatske, kojim se Crna Gora poziva da obezbijedi „pravednu i dostojnu naknadu svima koji su bili zarobljeni u logorima u Crnoj Gori tokom Domovinskog rata“, te da ona podrazumijeva „sveobuhvatnu naknadu za sve logoraše“.
Traženo je da se potvrdi vlasništvo Republike Hrvatske nad Školskim brodom „Jadran“, uključujući njegov povratak susjedima u skladu sa Ugovorom o pitanjima sukcesije koji su potipisale države nastale iz nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Kao tačka sporenja naveden je i odnos prema hrvatskoj nacionalnoj manjini u Crnoj Gori, kojima „treba obezbijediti zaštitu i očuvanje identiteta“. Uz to, smatraju važnim da pripadnici njihove manjine imaju zadovoljena manjinska prava koja se tiču obrazovanja, te da se hrvatskoj zajednici vrati određena imovina.
Očekivano, jedna od nezaobilaznih stavki je definisanje granice dvije države na moru, pošto je i dalje na snazi Protokol o privremenom graničnom režimu iz 2002. godine.
Od Crne Gore se takođe očekuje „otklanjanje problema koji sprečavaju pomirenje i opstruiraju dobru saradnju dvije države“. Ova rečenica se, konkretno, odnosi na potpuni izostanak procesuiranja ratnih zločinaca od strane Crne Gore, zatim na sudbinu 14 nestalih, te na vidno obilježavanje logora u Morinju gdje su bili zarobljeni i mučeni hrvatski državljani – ali samo na način kako je to sada učinjeno. U skladu s tim, sporan je i bazen u Kotoru, koji sada nosi ime Zorana Džimija Gopčevića, nekadašnjeg upravnika pomenutog logora.
Konačno, očekuje se da budu onemogućeni „pokušaji zloupotrebe hrvatske kulture i identiteta“ u smislu „prekrajanje istorije te zemlje“. Za taj dio pozvali su se na kampanju vođenu uoči popisa u našoj zemlji krajem 2023. godine kada su se, kako se precizira, u primorskim gradovima pojavili bilbordi na kojima su brojne osobe iz Hrvatske prikazane kao pripadnici srpske kulture u Crnoj Gori.
S obzirom da je sve ovo za posljedicu imalo to da naša zemlja ni danas nema zatvoreno Poglavlje 31 o bezbjednosti i vanjskim odnosima, intenziviranje učešća Krapovića u predstojećim pregovorima sa Hrvatskom teško se može tumačiti kao dobronamjeran i promišljen potez na putu Crne Gore ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.
