Kina ubrzano jača vojnu snagu sa namjerom da dostigne ili prestigne globalnu moć SAD do sredine vijeka, navodi se u izvještaju.
Broj kineskih nuklearnih bojevih glava mogao bi da poraste na 700 za šest godina, i da pređe 1.000 do 2030.
Pentagon nije naveo koliko bojevih glava Kina ima sada ali je prije godinu dana navedeno da je taj broj nešto više od 200 i da bi mogao da se udvostruči do kraja decenije.
Dodaje se da je Kina počela da gradi najmanje tri polja silosa za interkontinentalne balističke rakete.
„Da li će Kina ispuniti ove projekcije zavisiće u velikoj mjeri od politike i djelovanja Sjedinjenih Država“, rekao je Deril Kimbal, izvršni direktor Udruženja za kontrolu naoružanja.
„Potencijal Kine da poveća svoj arsenal na ove nivoe naglašava neophodnost pragmatičnih bilateralnih ili multilateralnih pregovora kako bi se smanjili nuklearni rizici“, dodao je Kimbal.
SAD je više puta pozivao Kinu da se pridruži njemu i Rusiji novom sporazumu o kontroli naoružanja, podsjeća Rojters.
Peking ističe da je njen arsenal manji od arsenala Sjedinjenih Država i Rusije i da je spremna za dijalog, ali samo ako Vašington svede svoj nuklearni kapacitet na nivo Kine.
Sjedinjene Države imaju zalihe od 3.750 nuklearnih bojevih glava, od kojih je 1.389 raspoređeno od 1. septembra.
Do 2003. SAD su raspolagale sa oko 10.000 komada.
Administracija predsednika Džoa Bajdena (Joe Biden) preispituje svoju nuklearnu strategiju, ne navodeći kako bi na to mogla da utiče zabrinutost oko Kine.
U izvještaju se ne nagovještava otvoren sukob sa Kinom ali se ukazuje se da jačaja njena sposobnost, koja je riješena da bude takmac SAD-u u svim domenima ratovanja, u vazduhu, na kopnu, u svemiru i sajber prostoru.
U takvom okruženju američki vojni zvaničnici rekli su da su sve više zabrinuti oko namjera Kine prema statusu Tajvana, ostrva koje ima samoupravu ali koje Kina smatra svojom teritorijom.
Vojna modernizacija Kine odvija se na širokom frontu a posebno su uočljiva njeno napredovanje na nuklearnom.
Kina je moguće već uspostavila takozvanu nuklearnu trijadu, kombinaciju raketa za kopno, vazduh i more koje SAD i Rusija imaju već decenijama, navodi se u izvještaju. Svojim kopnenim i pomorskim nuklearnim snagama Kina je dodala balističku raketu lansiranu iz vazduha.
Izvještaj Pentagon oživljava zabrinutost da jačanje vojne moći Kine može ubrzati njene planove za invaziju Tajvana, koga smatra svojom teritorijom.
Međutim, šef združenog generalštaba američke vojske generala Marka Milija rekao je u srijedu da je malo vjerovatno da će Kina pokušati da vojno zauzme Tajvan u narednih nekoliko godina.
„Na osnovu moje analize Kine, ne mislim da je to vjerovatno u bliskoj budućnosti – kada se definiše kao, znate, šest, 12, možda 24 mjeseci“, rekao je Mili.
Izvještaj Pentagona zasnovan je na informacijama prikupljenim do kraja decembra 2020. godine, i ne odražava niti pominje izjavu generala Marka Milija prošlog mjeseca koji je izrazio zabrinutost zbog kineskog testiranja hipersoničnog oružja prošlog ljeta koje je, prema njemu, predstavljalo zabrinjavajuće iznenađenje.
Prije objavljivanja ovog izvještaja, Mili je rekao na bezbjednosnom forumu u Aspenu da su testiranje hipersonične rakete i druga napredovanja Kine dokaz kakve su moguće posljedice po svijet.
“Svjedoci smo jednog od najvećih pomjeranja globalne i geostrateške moći koju je svijet vidio”, rekao je Mili.
Kineski predsjednik Si Đinping rekao je da Kina planira da postane globalna vojna sila do 2049.
