Od jula su cijene brašna poskupile na međunarodnom tržištu za 40 odsto, a ostalih sastojaka hljeba i energenata za 40 do 120 odsto, zbog čega su pekarima posljednih mjeseci bili veći troškovi od zamrznute cijene hljeba. Vlada je u julu ograničila cijenu bijelog pšeničnog hljeba od 500 do 600 grana na 50 centi.
Prema ranijim najavama iz pekarske industrije cijena ovog hljeba mogla bi iznositi do 70 centi.
“Imajući u vidu promjene koje su se desile na tržištu usled rasta inputa za proizvodnju hljeba, predlaže se slobodno formiranje cijena bijelog hljeba počev od 1. januara 2022.godina, uz pažljivi monitoring kretanja cijena na tržištu. Ministarstvo ekonomskog razvoja i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede će nastaviti komunikaciju sa zainteresovanim stranama u pravcu izbjegavanja nekontrolisanog rasta cijene ove važne životne namirnice.
Dodatno, zbog značaja koji ova namirnica ima u dnevnoj potrošnji domaćinstava, očekujemo od svih strana da prilikom formiranja cijena i utvrđivanja maloprodajnih trgovačkih marži pokažu visok nivo društvene odgovornosti.
Podsjećamo, primjera radi da prihodi budžeta po osnovu poreza na dodatnu vrijednost iznose 7% od cijene hljeba, pa se očekuje da se tom procentu približi i maloprodajna marža. Ministarstvo ekonomskog razvoja će u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove nastaviti da prati kalkulaciju maloprodajnih cijena ovog proizvoda na tržištu i u slučaju potrebe, u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, predložiće Vladi mjere koje su u okviru njene nadležnosti“, navedeno je u saopštenju Ministarstva.
