Crna Gora, iako je država sa izlazom na more i bogatom pomorskom tradicijom, još nema zvanične i precizne podatke o tome koliko je naših pomoraca oboljelo usljed izlaganja i, uopšteno, rada sa azbestom na brodovima, kako u lukama, u okviru domaćih i/ili stranih kompanija, tako i u toku plovidbe. To je za Pobjedu potvrdila Nađa Pavlović, direktorica Udruženja pomoraca oboljelih od azbesta (UPOA).
Muk i nenadležnost
Odgovor na ova pitanja naš list pokušao je dobiti od Ministarstva zdravlja, Ministarstva pomorstva i Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Crne Gore. Zanimalo nas je da li ove institucije raspolažu informacijom o ukupnom broju crnogorskih pomoraca čija oboljenja su posljedica rada sa azbestom, koje su dijagnoze najčešće, da li i kakvu podršku od njih imaju u liječenju i dijagnostici, jesu li im se do sada obraćali po tom pitanju, te planiraju li bilo kakvu sistemsku podršku ovim ljudima u narednom periodu.
Do zaključenja teksta i njegovog objavljivanja na naš upit poslat 9. decembra na zvanične mejl adrese odgovoreno nam je samo iz FZO.
- Nažalost, pitanja koja ste poslali nijesu u nadležnosti Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore - odgovorila je kratko Pobjedi Marija Radinović iz Službe za odnose s javnošću ove institucije.
Najčešće dijagnoze
Prema riječima Nađe Pavlović, direktorice jedine strukovne nevladine organizacije za ovu oblast, to što se još ne barata konkretnim brojkama i dijagnozama dosta otežava njihovu misiju.
- Nažalost, kao što znate, ne postoji tačan podatak o ukupnom broju naših pomoraca oboljelih od izlaganja azbestu i to dosta komplikuje situaciju. Od kada postoji UPOA u kontaktu smo sa velikim brojem njih koji manifestuju mnogobrojne simptome i dijagnoze koje su u manjoj ili većoj korelaciji sa azbestom - kazala je ona.
Pavlović navodi da su, na osnovu njenog dosadašnjeg iskustva, najčešće dijagnoze: mezoteliom, leukemija, tumor pleure, azbestoza, kancer na plućima, grlu i bešici, rast pleuralnih ploča (benigni) i zadebljanje pleure i benigna pleuralna efuzija.
Upotreba azbesta
Pojašnjava da se azbest koristio na brodovima, s obzirom na to da je izuzetno otporan na vatru, kao obloga na protivpožarnim pregradama, kablovima, ventilima, cijevima i za izolaciju električnih materijala.
- Budući da se radi o jeftinom materijalu, široko je upotrebljavan u pomorskoj industriji iako su njegovi štetni efekti i tada bili poznati - napominje ona.
Ističe da se simptomi azbestoze mogu pojaviti čak i nakon 30, 40 godina od udisanja azbesta i izloženosti njemu.
- Vlakna azbesta, kada se udahnu, mogu se zadržati u disajnim putevima i limfnom sistemu, a zatim preko urina dospjeti do bešike. Ona mogu izazvati hronične upale, oštetiti DNK ćelije i dovesti do razvoja malignih tumora - ukazuje Pavlović.
Misija i cilj
Premda postoji neki vid regularne podrške pomorcima sa medicinske strane, odnosno kada se nađu u situaciji da se bore sa ozbiljnim bolestima, Pavlović je mišljenja da samo to nije dovoljno.
- Tek posljednjih godina je posvećena pažnja azbestu i smrtonosnim i dugotrajnim posljedicama koje ostavlja - primjećuje ona.
Udruženje pomoraca oboljelih od azbesta (UPOA) osnovano je prošle godine. Pavlović ističe da je njihov osnovni cilj da pomognu ljudima koji su proveli cijeli život ploveći morima da dobiju odštetu koju zaslužuju, po svakom osnovu i zakonu ukoliko su se razboljeli od neke bolesti za koju je medicinski dokazano da je u vezi s azbestom.
- UPOA dolazi u direktan kontakt sa pomorcima i njihovim porodicama u situacijama kada oni nijesu u mogućnosti da samostalno podnesu zahtjev za odštetu ili kada je pomorac preminuo, a najbliža rodbina nije dovoljno upoznata sa procedurom. U tim slučajevima UPOA pomaže u pripremi i podnošenju zahtjeva i tužbe, pri čemu se prikuplja medicinska dokumentacija, kao i podaci o pomorčevim plovidbama: na kojim je brodovima radio, u kojem periodu, kroz čije je teritorijalne vode plovio i u kojim lukama je pristajao, a sve kako bi se pokrenuo postupak za ostvarivanje prava na odštetu zbog narušenog zdravstvenog stanja ili smrti koja je posljedica izloženosti azbestu - precizirala je Pavlović.
Pored toga, dodaje ona, njihova misija je i da u narednom periodu izrade zvaničan registar pomoraca oboljelih od azbesta sa njihovim dijagnozama, jer trenutno ne postoji nikakva zvanična evidencija, ali i da povežu državne institucije i strukovna udruženja pomoraca. Takođe, zadatak im je da šire svijest o štetnosti ovog materijala i zdravstvenim rizicima koje nosi.
Postupak
Podsjeća da slična udruženja već postoje u Italiji i Grčkoj. Naglašava da je osnovna svrha UPOA da pomogne svim našim pomorcima da ostvare pravdu, putem pravnih postupaka, koji su za njih potpuno besplatni.
- Pravni postupak je potpuno besplatan za pomorca i ne postoji nikakva prevara - poručuje Pavlović, koja otkriva i da joj se često dogodi da joj ljudi ne vjeruju, jer misle da Udruženje, po okončanju spora, uzima za sebe „neki ekonomski dio“ za njegovo pokretanje.
- Jedina svrha UPOA je biti tu za pomorce i njihove porodice da ostvare pravednu naknadu štete za zdravstvene muke koje im je azbest nanio. Da cijenu koju su platili zdravljem ne preplate ćutanjem - ponavlja ona.
Pozvala je sve koji se nalaze u takvoj situaciji ili imaju saznanja o sličnim slučajevima da se obrate UPOA putem mejla: info@upoa.me ili telefonom na broj +382 69 050 151.
- Ukoliko ste se vi razboljeli od neke teške ili ozbiljne bolesti ili poznajete pomorca koji se sa takvom bolešću bori, odnosno ako ste poznavali pomorca koji je preminuo od teške bolesti (postupak u tom slučaju može pokrenuti njegova porodica – roditelji, supruga ili suprug, sestra ili brat), UPOA je tu da vas sasluša i pruži vam pomoć kako biste ostvarili ono što vam zakonski sljeduje - zaključila je Pavlović.
