Pavličić je to kazala na konferenciji za novinare Vrhovnog suda, odgovarajući na pitanje novinara da li je Vijeće koje je odlučivalo u slučaju pokušaj terorizma na dan izbora 2016. godine završilo posao prije nego je Moštrokol podnijela ostavku.
“Kao članica Sudskog savjeta, informisana sam da ostavka sutkinje Moštrokol neće uticati na dužinu trajanja postupka u predmetu za koji iskazujete interesovanje”, navela je Pavličić.
Ona je dodala da je o tome informisala Moštrokol u kolegijalnom razgovoru - da su završene sve obaveze koje je imala kao sudija u predmetima u kojima je postupala.
“Sa pozicije predsjednice Vrhovnog suda niti imam namjeru da utičem na čin ostavke u tom dijelu, ali iz takvih odgovora vi izvedite zaključak”, navela je Pavličić.
Odgovarajući na pitanje da li je tačno da je Moštrokol konkurisala za Vrhovni sud, a povukla prijavu razočarana zbog toga što sistem izbora navodno nije zasnovan na meritokratiji, Pavličić je kazala da je Sudski savjet od Moštrokol dobio zahtjev za prestanak funkcije, bez navođenja razloga, i istovremeno zahtjev za primanje naknade u trajanju od godinu, u visini zarade iz mjeseca u kome je prethodno ostvarena.
“Tačno je da je konkurisala za Vrhovni sud. Članica sam Sudskog savjeta godinu i nijedan izbor za Vrhovni ili bilo koji sud nije izvršen bez na osnovu meritokratije”, rekla je Pavličić.
Kako je navela, ako je Moštrokol smatrala da iza izbora za Vrhovni sud ne stoji meritokratija, takva odluka podložna je promjeni.
“Više od tri decenije sam provela u radu sa sutkinjom Moštrokol i njen zahtjev za ostavkom me iznenadio. Kolegijalno sam je pozvala i sa njene strane dobila sam uvjeravanja da iza njene ostavke ne stoji ništa drugo osim lični razlog”, rekla je Pavličić.
Ona je dodala da nema nikakva druga saznanja, niti činjenice.
“Sutkinja je podnijela ostavku nakon što je bila pozvana da dođe na intervju pred Sudskim savjetom, prije nego je uopšte došlo do odlučivanja”, kazala je Pavličić.
Na pitanje da li je tačno da su sudije Višeg suda od Vrhovnog tražile zauzimanje pravnog stava o tome da li je SKY aplikacija dokaz, ona je odgovorila da misli da takav zahtjev nijesu dobili i da u Vrhovnom sudu ne bježe od zakonitog, stručnog i odgovornog odlučivanja.
Upitana koji je stav Vrhovnog suda u pogledu korišćenja SKY aplikacije kao dokaza, Pavličić je kazala da bi bilo neodgovorno da da konkretan odgovor, jer bi tako prejudicirala postupanje sudija Vrhovnog suda.
Upitana kako će preduprijediti procesne zloupotrebe koje bi mogle voditi do pravne zastare, ona je rekla da je u Crnoj Gori na snazi procesni zakon iz 2009, 2010. godine, koji predstavlja već zastarjelu alatku u pogledu rukovođenja glavnim pretresima.
“Gospodar u sudnici je sudija. Sudija mora da raspolaže određenim procesnim znanjima da bi mogao da, u skladu sa međunarodnim standardima, dovede postupak do kraja”, navela je Pavličić.
Ona je kazala da učestvuju u izmjenama procesnih pravila, koja bi doprinijela bržem razvitku.
Na pitanje hoće li Vrhovni sud preduzeti nešto u slučajevima gdje je došlo do potvrđivanja optužnice, a gdje se “dokazalo da su za različita krivična djela korišćene identične SKY poruke”, Pavličić je odgovorila da taj sud može da preduzme samo stvari kad predmet dođe na odlučivanje, da ne mogu davati smjernice za postupanje sudskih vijeća i sudija pojedinaca.
Sutkinja Milenka Žižić je, odgovarajući na isto pitanje, kazala da se sud ne bavi upoređivanjem različitih predmeta niti komunikacijama iz drugih postupaka, već da odlučuje isključivo u okviru konkretnog predmeta koji je pred njim.
“Praksa Vrhovnog suda se poziva na praksu Evropskog suda - da predlog za produženje pritvora uvijek dostavlja braniocima okrivljenih, pa ukoliko su smatrali da treba da ukažu na nešto, to su mogli da urade”, dodala je Žižić.
Govoreći o vetingu u sudskom sistemu, Pavličić je rekla da su, u posljednjih šest, sedam godina, imali jedan prirodni veting i da danas govore o nedostatku sudijskog kadra.
“Što se tiče izbora novog sudijskog kadra, sve tri grane vlasti su bile u proteklom periodu u prilici da izvrše “preveting” kontrolu kako bi se moglo znati ko ulazi u sudski sistem”, navela je Pavličić.
Ona je rekla da nijedan sistem, pa ni crnogorski, ne može da izdrži biranje sudija prema političkoj volji.
Upitana o formiranja Specijalnog suda, Pavličić je kazala da je Ministrastvo pravde donijelo odluku o formiranju radne grupe.
“Pitanje formiranja Specijalnog suda nije pitanje za predsjednika Vrhovnog suda, budžet donose Vlada i resorno ministarstvo”, dodala je Pavličić.
