Društvo

Pavićević: Komunikacija slaba tačka svih institucija, tragedija na Cetinju otkrila sve slabosti

Nedostaju pravila i dokumenta vezana za komunikaciju, gdje će se znati kako zaposleni u institucijama komuniciraju, osloboditi zaposlene nepravde i uvođenjem pravila eliminisati lošemeđuljudske odnose, kaže Pavićević

Pavićević: Komunikacija slaba tačka svih institucija, tragedija na Cetinju otkrila sve slabosti Foto: privatna arhiva
TVEIzvor

Komunikacija je najslabija karika crnogorskih institucija, koje nijesu uzrokovane nedostatkom kadra i infrastructure, ocijenila je u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E ekspertkinja za stratešku komunikacijuJelena Pavićević.

Dodaje da je, iz više razloga, prvenstveno loša interna komunikacija, a prije svega, kako tvrdi, zbog preopterećenosti jednog broja ljudi te neažurnosti drugog, većeg, broja zaposlenih.

“To su ljudi koji su često na lažnim bolovanjima, ili svojim profilom, znanjem i iskustvom ne odgovaraju poziciji koju pokrivaju. Tako da se tu dešava jedna nepravda u opterećenosti poslom. Dešava se činjenica da vam stručnost nije preporuka, nego partijska preporuka, pa samim tim ljudi gube motivaciju, jer oni koji su stručni ne mogu da napreduju i ne mogu da dolaze do izražaja”, rekla je Pavićević.

Ukazuje na nedostatak organizacione kulture i etike u najvećem broju crnogorskih institucija, što vodi tome da organizaciona kultura ili nekultura zavisi od toga kako će neko da rukovodi ustanovom te da li će da improvizuje.

“Nedostaje nam utegnutost, pravila, dokumenta vezana za komunikaciju, gdje će se znati kako zaposleni u institucijama komuniciraju, osloboditi zaposlene nepravde i uvođenjem pravila eliminisati lošemeđuljudske odnose”, istakla je Pavićević.

Ukazuje i na činjenicu da su velike tragedije na Cetinju ukazale kakav je pristup institucija, jer kriza natjera da se sagledaju stvari.

“Tragedija na Cetinju je imala svoje indikatore i mi se sad svi možemo usuditi da to kažemo. Nije to bila samo odgovornost u datom momentu Ministarstva unutrašnjih poslova, tu su mnogi društveni subjekti trebali da uzmu učešća i prije nego što se ta tragedija desila da bi alarmirali i na ubice i na posljedice koje su mogle desiti. To često zna da bude donošenje loših vijesti, to često zna da se tumači kao nešto što jeste prejudiciranje, ali vrijeme je da kao društvo sazrimo i shvatimo da treba da smo spremni na krizu. Krizna komunikacija je u toj situaciji apsolutno izostala”, zaključila je Pavićević.

Portal Analitika