Crnogorski parlamentarci uskoro će, brže nego što su očekivali, biti na još jednom testu kada je u pitanju spoljna politika, a preciznije – NATO.
Naime, kako je pristupanje Finske i Švedske Alijansi već izvjesna stvar, pred poslanicima u Skupštini Crne Gore naći će se protokoli o pristupanju skandinavskih država NATO-u.
Neće to, međutim, biti puke formalnosti, jer je odluka zvaničnog Helsinkija već naišla na burne reakcije Moskve, a svako uzburkanje u Kremlju – htjeli to vidjeti ili ne – stvara poprilična uzbuđenja i među dijelom crnogorskih političkih partija.
Jasno je da će protokoli o pristupanju Finske i Švedske biti ratifikovani, jer je izvjesno da će za njihglasati većina poslanika, makar onih iz Demokratske partije socijalista, URE, Socijaldemokrata, Socijaldemokratske partije, Bošnjačke stranke, Force, Demokratske unije Albanaca, Liberalne partije i CIVIS-a.
No, pitanje je kakva će diskusija tog dana biti na plenumu, prije svega jer bi, prema praksi, samoj sjednici trebalo da prisustvuju i predstavnici država koje apliciraju. Tako je, uostalom, bilo i 2019. godine, kada je na Cetinju ratifikovan Protokol o pristupanju Sjeverne Makedonije NATO-u.
Da li će tih dana iz dijela opozicionih klupa moći da se čuje proruska retorika, ali i kako će se izjasniti vladajuća Socijalistička narodna partija, pa i same opozicione Demokrate, neka su od pitanja na koja ćemo odgovore dobiti možda tek na samoj sjednici Skupštine.
