Litvanija, članica EU, primjenjuje prinudni povratak migranata sa granice od 2021. godine, kada su hiljade migranata i izbjeglica, uglavnom sa Bliskog istoka i Afrike, pokušale da uđu u Uniju preko Litvanije, Letonije i Poljske.
Evropska unija je tada saopštila da je taj priliv bio „hibridni napad“ koji je organizovao bjeloruski režim kao odgovor na međunarodne sankcije Minsku.
Od tada se smanjio broj pokušaja prelaska, ali litvanski graničari i dalje odbijaju ulazak desetinama migranata dnevno.
„Kada je riječ o nacionalnoj bezbjednosti i ljudskim pravima, nema lakih rješenja, ali nema ni alternativa", rekla je novinarima ministarka unutrašnjih poslova Litvanije Agne Bilotaite i dodala da Litvanija mora da se brani.
Prema njenim riječima, Bjelorusija sada pregovara o novim direktnim vazdušnim vezama sa Minskom iz Irana i Iraka, što bi moglo da najavi novi priliv migranata.
"Moramo biti spremni i potrebni su nam instrumenti", rekla je ona.
Amnesti internešenel je prošle nedjelje upozorio da će novi zakon, ako ga potpiše predsjednik, dati zeleno svijetlo mučenju.
„Ovi amandmani su protiv međunarodnog prava i naših obaveza", rekao je za AFP direktor Litvanskog centra za ljudska prava Jurate Juskaite.
Ona je rekla da su amandmani nemoralni, da ugrožavaju život i zdravlje ljudi koji pokušavaju da uđu u zemlju.
Litvanija je prošle godine završila izgradnju četiri metra visoke ograde od bodljikave žice duž velikog dijela granice sa Bjelorusijom.
Ograda se proteže na oko 550 kilometara, a cijela granica je 700 kilometara.
Susedna Poljska takođe redovno pribjegava prisilnom vraćanju migranata na granici sa Bjelorusijom. Ta sporna mjera odobrena je uredbom Ministarstva unutrašnjih poslova.
