Nijedna institucija u Crnoj Gori juče nije obilježila 147 godina od Bitke na Vučjem Dolu koja je bila jedna od prekretnica u crnogorskom oslobodilačkom ratu 1876-1878. i koja je proslavila Crnu Goru i enormno doprinijela kolektivnom međunarodnom priznanju nezavisnosti Crne Gore na Berlinskom kongresu 1878. godine. Nažalost, u Crnoj Gori nije juče bilo ni državne proslave posvećene toj bici, niti svečane akademije u njenu čast, niti okruglog stola ili naučnog skupa pod okriljem države, a niko nije ni položio vijence u čast stradalih. Ipak, datum je ,,obilježen“ bratimljenjem Trebinja i Nikšića, potpisivanjem povelje i liturgijom u mjestu Vučji Do u Crnoj Gori. Kovačević je kazao da su se na Vučjem Dolu borili Hercegovci i Crnogorci, te da je to najznačajnija srpska pobjeda, dok je Ćurić rekao da Trebinje i Nikšić imaju dobru saradnju, a da će ovim sporazumom još snažnije povezati kulturu, sport i sve segmente života.
Papović je kazao da su dva gradonačelnika saopštila nekoliko istorijskih neistina i opasnih političkih poruka, ali i da je utisak da su o brisanju granice između Crne Gore i Hercegovine govorili u kontekstu stvaranja „srpskog sveta“.
"Neprecizna je formulacija da su se na Vučjem Dolu borili Hercegovci i Crnogorci. To upućuje na zaključak da je bitka bila plod spontanog pograničnog incidenta. U stvari, bitka je završnica smišljene državne i ratne politike Crne Gore, odnosno knjaza Nikole koji je ustanak u Hercegovini iskoristio za realizaciju najvažnijih državnih interesa Crne Gore – teritorijalnog proširenja i međunarodnog priznanja državne nezavisnosti. Zato je Crna Gora objavila rat Osmanskom carstvu, a knjaz Nikola je lično predvodio 17 bataljona crnogorske vojske (oko 9.500 vojnika) koji su sa Cetinja krenuli u Hercegovinu 2. jula 1876. godine. Crnogorskoj vojsci se pridružilo oko 8.000 hercegovačkih ustanika i oko 1.000 dobrovoljaca. Na glavnom ratnom sastanku 6. jula na Crnom Kuku hercegovački ustanici su svojevoljno ušli u sastav crnogorske vojske. Organizovani su po uzoru na crnogorske bataljone, dobili su crnogorske zastave i stavljeni su pod komandu crnogorskog vojvode Peka Pavlovića", objašnjava Papović.
Kazao je da je nakon akcija u Hercegovini, ova crnogorska vojska pod komandom knjaza Nikole i crnogorskih vojvoda odnijela pobjedu u Bici na Vučjem Dolu 28. jula.
"To je bila jedna od najvećih crnogorskih pobjeda i nesumnjivo je da pripada isključivo crnogorskoj istoriji. Simbol te pobjede je crnogorski krstaš-barjak. Bez Crne Gore i crnogorske vojske ne bi bilo ni bitke ni pobjede na Vučjem Dolu. Želja tadašnjih stanovnika i glavara, odnosno boraca iz Banjana i Oputnih Rudina je bila da postanu dio Crne Gore i to je jedna od trajnih tekovina Bitke na Vučjem Dolu. Njihovi potomci to cijene i poštuju", kazao je Papović.
Podsjetio je da su oba gradonačelnika ovaj događaj komentarisala kao potrebu brisanja državne granice.
"Pa, Bitka na Vučjem Dolu je vođena kako bi se odredila granica Crne Gore prema Hercegovini. To je urađeno na Berlinskom kongresu 1878. godine i tada je uspostavljena granica prema ovom dijelu Bosne i Hercegovine koja je i danas važeća. Nesumnjivo je da granice treba da budu otvorene i da ljudi s obje strane grade prijateljske odnose i dobrosusjedsku saradnju, ali je utisak da su dva gradonačelnika o brisanju granice između Crne Gore i Hercegovine govorila u kontekstu stvaranja „srpskog sveta“", istakao je Papović.
Smatra da su zato dva gradonačelnika govorila o odnosima Crne Gore i Hercegovine.
"Taj kolokvijalni rječnik ne bi trebalo da se koristi u zvaničnim susretima. Hercegovina nije državni subjekat. Država se zove Bosna i Hercegovina i zato se može govoriti samo o odnosima Crne Gore i BiH", poručio je Papović.
Prema njegovim riječima, u ovakvim situacijama je primjereno da se govori o prijateljstvu, dobrosusjedstvu i saradnji između dva grada i dvije države.
"Dok je gradonačelnik Trebinja pozvao na slogu, jedinstvo i zajedništvo, kao da su Nikšić i Trebinje u jednoj državi. Zato je ovo još jedna politička i nacionalistička provokacija prema Crnoj Gori. Ovakav nastup je, u stvari, pokušaj da se Crnoj Gori otme ova bitka, da joj se ponize državnost i nezavisnost, da joj se ospori teritorijalni integritet i da se ona svede na nivo oblasti", kazao je Papović.
