Uz moderaciju Miloša Vukanovića, petoro učesnika govorilo je na temu „Đilasovština ili forme ovovremenoga disidentstva“.
Papović je takođe ukazao na paradoks pozicije disidenta.
„Da bi neko bio disident, mora imati takav sistem koji kažnjava verbalni delikt, drugačije mišljenje. U današnjim uslovima, takvo disidentstvo je nemoguće. Nemate tako rigidan sistem koji ne dozvoljava pluralizam. Današnje disidentstvo je drugačijeg karaktera, ali ono što je zajedničko jeste – pravo da se promišlja. Ono što je Đilas radio može imati različita tumačenja, ali ne može se osporiti značaj“, dodao je on.
Profesorica Melida Travančić nadovezalas e podsjećanjem na značaj slobode govora.
„Potrebna je sloboda govora, pisca, istraživanja, jer bez slobode ne živimo valjan život. No, nikad umjetnici nijesu imali veću slobodu govora, ali nas niko ne čuje“, primijetila je ona.
Milan Marković sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) živimo u „vremenu reprezentacije, za koje su se građani borili“. Određene profesije, kako je kazao, sada su nepotrebne, poput umjetnika i kritičara.
„Disidentstvo je borba protiv jednoumlja, a pluralizam je tekovina savremenog društva. Tako i dolazimo do toga da živimo u vremenu pluralizma u kojem vlada jednoumlje“, kazao je on.
Njegova koleginica sa FCJK Sanja Orlandić osvrnulana poziciju intelektualaca u današnjem društvu, stavom da je „uništavanje intelektualaca i kritičkog glasa nastaje ukidanjem slobode govora“. Navela je i fenomen „pravog naroda“.
„Pravi narod je kategorija ljudi koja je bila nezadovoljna svojim uspjehom, pa svu svoju mržnju ciljano usmjerava tako da se gubi ‘Ja’ iz javnog prostora i postojimo samo ‘Mi’… Danas živimo u postčinjeničnom vremenu, u kome Crna Gora nije toliko podijeljena etički, koliko je vrednosno“, rekla je Orlandić.
Čelni čovjek Društva crnogorskih književnika (DCI) Vladimir Vojinović zaokružio je temu stavom da su neka od najboljih djela Milovana Đilasa nastala zato što je on bio to što jeste“.
„Đilas kao autor ne bi bio posvećen literaturi na taj način, da nije bilo onog sudbinskog što ga je odredilo. Iza njega će ostati isključivo njegova književna djela i to njegovo autorsko je nešto što nas interesuje“, zaključio je Vojinović.
