Lažne informacije o broju oboljelih: Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti donijelo je danas odluku da se od ponedjeljka, 16. marta, na najmanje 15 dana prekine rad u vaspitno-obrazovnim ustanovama u Crnoj Gori, da se zabrane sva javna okupljanja, posjete bolnicama i zatvorima, kao i uplovljavanje svih kruzera i jahti. Ovo su preventivne mjere zaštite, jer je proglašena pandemija koronavirusa, iako u Crnoj Gori još uvijek nema oboljelih.
Uprkos tome, društvene mreže su zatrpane lažnim vijestima o navodno zaraženim građanima. Psiholog, Radoje Cerović navodi za naš portal da nije iznenađujuće pojavljivanje takvih informacija u ovom momentu.
„Očekivano je pisanje i prenošenje tih lažnih informacija, ali ih to ne opravdava. Bilo da dižemo paniku i objašnjavamo da ima zaraženih u našoj zemlji, ali da se skrivaju ili da ljudima ulivamo lažnu nadu u bizarne metode liječenja je nešto što bi u ovakvim okolnostima moglo da bude na granici ili jeste krivično djelo. Velika je odgovornost medija da stave do znanja svima da ne smiju da šire informacija koje nisu provjerene. Postoje zvanične informacije na sajtu Instituta za javno zdravlje i Svjetske zdravstvene organizacije“, ističe Cerović.
On navodi i da je moguće utvrditi ko je izvor lažne informacije.
„Za neke druge laži se to obično ne radi, ali za ovakve situacije bi trebalo“, navodi on. Zbog širenja lažnih informacija o korona virusu preko društvenih mreža, u Podgorici je uhapšena jedna osoba.
Građani u panici ispraznili markete: Iako je Vlada poručila da se ne širi panika, građani već par dana prazne police u prodavnicama i kupuju zalihe osnovnih životnih namirnica. Stručnjaci ističu za naš portal da su panika i strah očekivani u ovom momentu, ali da ne doprinose poboljšanju situacije.
„Jedna od najrizičnijih stvari koju je bilo moguće uraditi jeste stati u red sa stotinama drugih ljudi i potpuno nepotrebno kupovati zalihe hrane. Ono što imamo na raspolaganju su iskustva drugih zemalja koje su se ranije suočile sa ovim rizikom i znamo da je najmanje smisleno razmišljati o nestašici hrane. Treba apelovati na sve da budu veoma oprezni, skoncentrisani, sabrani i da vrlo oprezno pristupe svemu ovome, ali da ne dižu paniku, jer panika može dovesti do veoma ozbiljnih i dramatičnih posljedica“, ističe psiholog Cerović.
Komunikolog Miodrag Strugar ističe da su na sličan način reagovali u većini svjetskih država, jer je strah veliki motivator.
„Ono što uvijek pomaže kada su dezinformacije u pitanju, kao i širenje panike jeste brza, precizna i tačna komunikacija nadležnih institucija prema svim građana. Nadležne institucije zaista rade dobar posao i tu ne bih tražio mane. Danas već ima manje gužve, što je dobro, jer gužva može biti najveća opasnost i mjesto prenosa novog virusa. Dobro bi bilo svakom građaninu objasniti da nema nikakve potrebe za stvaranjem zaliha i pratiti upustva ljekara i nadležnih institucija“, objašnjava on.
Strugar navodi da je „naš mentalitet naš veliki protivnik u trenutnoj situaciji“
„Da krenemo od rukovanja, grljenja, ljubljenja, koji su svojstveni našem narodu. Ja ipak računam na odgovornost svakog pojedinca, jer vjerujem da nijedan građanin ne bi volio da taj virus prenese nekome od svojih najbližih. Vjerujem da će nam ta vrsta odgovornosti pomoći da pobijedimo svoj mentalitet“, zaključuje Perović za Portal Analitika.
Da je širenje lažnih vijesti gotovo jednako opasno kao i širenje virusa, upozorila je i Svetska zdravstvena organizacija krajem februara, kada su naveli da je za korona virus specifičan fenomen "infodemija", koji podrazumijeva širenje teorija zavjere i informacija, koje nemaju utemeljenje u struci.
