Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je prošle sedmice 0,3 odsto, na 93,64 boda.
Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti skliznuo 0,6 odsto, na 113,5 jena (JPY), prenosi SEEbiz.
Američka valuta oslabila je i u odnosu na evropsku, 0,35 odsto, pa je cijena eura dosegnula 1,1645 USD.
Tokom septembra i na početku oktobra dolar je neprestano jačao jer se smatra sigurnim utočištem za kapital u nesigurna vremena, a tada su svjetske berze bile u silaznoj putanji zbog strahovanja ulagača od inflacije i zaoštravanja monetarne politike.
Međutim, posljednjih sedmica su tržišta dionica u usponu, a kurs dolara pod pritiskom.
Investitori su bili skloniji riziku nakon vijesti da je ogromnim dugovima opterećena kineska nekretninska firma Evergrande Group izbjegla stečaj koji joj je prijetio, jer je osigurala novac za podmirenje dospjelih kamata na obveznice.
Okruženje, međutim, ostaje podsticajno za dolar jer se očekuje da će rast prinosa na američke državne obveznice pod uticajem jačanja inflacionih pritisaka i dalje podržavati američku valutu.
Prinosi na referentne desetogodišnje američke obveznice, koji su ulagačima važan orijentir, zadržali su se blizu najviših nivoa u pet mjeseci, od 1,705 odsto.
Poređenja radi, prinosi na desetogodišnje njemačke obveznice, koji su referentni za Evropu, ostali su nepromijenjeni, na minus 0,12 odsto.
Osim toga, očekuje se da će američka centralna banka Federalne rezerve (Fed) početi zaoštravati monetarnu politiku, a kako su njeni čelnici signalizirali, već idući mjesec bi mogli započeti sa smanjenjem podsticaja, nakon čega bi naredne godine uslijedilo povećanje kamatnih stopa, za što su među glavnim preduslovima istaknuli punu zaposlenost.
Na tržištima se procjenjuje da bi kamatne stope u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) mogle biti povećane 0,25 postotnih bodova u trećem kvartalu naredne godine, a neki očekuju više kamatne stope i ranije, već u drugom kvartalu.
