Poruke šefa ruske diplomatije za sagovornika Pobjede jasno pokazuju da nakon „gubitka“ Crne Gore, Albanije i Sjeverne Makedonije, koje su postale članice NATO saveza, Rusija pokušava da vrati ove zemlje u sferu svog uticaja.
"Nemam dilemu da je ovaj projekat imao i direktnu finansijsku podršku Moskve pojedinim političarima i političkim partijama kako kod nas, tako i u regionu, što je bilo vrlo vidljivo i do sada", rekao je Pajović.
Smatra da bi javnu podršku Rusije trebalo čitati i kao podsjećanje na prethodnu izdašnu podršku zvanične Moskve.
"Podrška inicijativi izrečena je u vremenu kada očigledno ne odgovara regionalnim političkim elitama koje podržavaju sam projekat „Otvoreni Balkan“ i treba je čitati i kao svojevrsno podsjećanje, ali i prijetnju samim političarima, kako u regionu, tako i u Crnoj Gori, na prethodnu izdašnu podršku zvanične Moskve, uključujući i finansijsku i potrebu „vraćanja duga“", ocijenio je Pajović.
Smatra da ćemo u vremenu koje slijedi biti svjedoci dodatnih spoznaja o lošim radnjama iz prošlosti koje su nekim političkim subjektima služile kao paravan za stvarnu agendu - sprečavanje ulaska Crne Gore u NATO.
"Zato je još prisutan bijes i jed zbog formiranja Vlade izbornog povjerenja iz 2016. godine, a zahvaljujući kojoj su anti-NATO snage spriječene da preuzmu vlast u Crnoj Gori i koja je spriječila realizaciju ideja o fizičkom uklanjanju političkog vrha države na dan izbora te godine", podsjetio je Pajović.
I baš zbog toga je dobro, dodao je on, što je danas broj pobornika NATO-a u Crnoj Gori veći nego ranije, a značajna je, kako je rekao, i emancipacija nekih političkih subjekata koji su bili protiv ili nijesu glasali za integraciju u Alijansu.
"Ipak, svi moramo biti svjesni svih opasnosti i prijetnji za evroatlantsku budućnost Crne Gore, i ako ih nijesmo razumjeli, recimo te 2016, danas za ta nerazumijevanja nema opravdanja", poručio je Pajović.
Podsjećamo, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov održao je juče pres konferenciju povodom otkazivanja njegove zvanične posjete Beogradu, nakon što su Crna Gora, Bugarska i Sjeverna Makedonija zatvorile svoj vazdušni prostor za avion kojim je Lavrov trebalo da doputuje u Srbiju.
>>>Lavrov: NATO i EU hoće da pretvore Balkan u svoj projekat – Zatvoreni Balkan
On je ocijenio da se desilo nezamislivo, za šta je optužio Brisel, koji je, kako kaže, pokušao da spriječi Rusiju da podrži inicijativu Beograda "Otvoreni Balkan"
Zabrana preleta Lavrova izazvala je i druge oštre reakcije, te je direktor ruske državne svemirske agencije Roskosmos Dmitrij Rogozin zaprijetio Crnoj Gori interkontinentalnim balističkim projektilima navodeći da je naša zemlja "izdala zajedničku istoriju".
Crnogorskoj javnosti Rogozin je poznat i po prijetnjama koje je upućivao ranije - on je u decembru 2015. godine „upozorio“ da će Crna Gora zažaliti zbog odluke da pristupi NATO savez, a kako je tada pojasnio - nije mislio na građane, već na rukovodstvo države.
"Žao mi je zbog svega što se dešava u Crnoj Gori. Oni će zbog toga zažaliti. Ne narod, nego mala grupa ljudi koja donosi odluke", kazao je Rogozin.
Njega je Demokratski front još 2016. godine pozvao da dođe u posjetu Crnoj Gori, ali se to nije dogodilo, jer je Rogozin na crnogorskom spisku za sankcije otkako je Rusija aneksirala ukrajinsko poluostrvo Krim.
Zvanična Moskva ovakvim izjavama i sve češćim prijetnjama, kako ocjenjuje Pajović, iskazuje potpunu nemoć i bijes zbog sopstvenih političkih odluka koje su se pokazale i pogrešne i pogubne.
"Očigledno svjesni da nerazumnim političkim odlukama i agresijom na jednu suverenu evropsku zemlju nijesu i ne mogu postići zacrtane ciljeve, pribjeglo se oštrijoj retorici koja je skandalozna. Cijenim da je izrečena prijetnja, ipak, više „predstava“ za domaće javno mnjenje, a manje stvarna", smatra Pajović.
Ipak, dodao je, ne bi trebalo smetnuti sa uma da očajnik, u ovom slučaju zvanična Moskva, može pribjeći svemu što joj je na raspolaganju, a što je, kako kaže, u 21. vijeku nepojmljivo ostatku svijeta.
3
