(Specijalno za Portal Analitika iz Beograda)
Izvještaj Evropske komisije o napretku Srbije u proteklih godinu dana je nešto nepovoljniji od prošlogodišnjeg izvještaja iako predstavnici vlasti zvanično ocjenjuju izveštaj pozitivnijim od onog prošlogodišnjeg. Naime, sve ono što EK spočitava Srbiji u proteklih 12 mjeseci gotovo su iste stvari koje su u izvještaju iz 2009. godine ocijenjene, grubo rečeno, kao loše, odnosno da se moraju otkloniti.
Gdje je sada Srbija - koja je sebe proglasila za lidera u regionu - najbolje govori napredak zemalja regiona ka Evropskoj uniji: osim Bosne i Hercegovine, sve su ispred Srbije u evropskim integracijama.
Zamjerke i pohvale: Saradnja sa Haškim tribunalom, poboljšanje odnosa sa Kosovom, borba protiv korupcije, slaba reforma pravosuđa, zaštita nacionalnih manjina i manjinskih grupa, restitucija, blanko ostavke poslanika, rad regulatornih tijela, kontrola javnih nabavki i ulaganje u obrazovanje je sve ono što, prema ocjeni EK, Srbija mora da unaprijedi.
Ipak, da nije sve tako crno, kao što gledaju pesimisti i kritičari vlasti, ukazuje Prvi dio u Izvještaju o Srbiji u kojem je državna administracija javno pohvaljena za regionalnu saradnju sa Hrvatskom i BiH, saradnju sa EU na donošenju rezolucije o Kosovu i saradnju sa Euleksom na Kosovu. I još mnogo važnije: pohvaljena je borba Beograda protiv organizovanog kriminala, međusobna saradnja srpskih bezbjednosnih službi i njihova saradnja sa međunarodnim službama te usvajanje bitnih evropskih zakona.
Ozbiljna zabrinutost: To, naravno, za Evropljane nije dovoljno. Vladavina prava je ono na čemu će EU insistirati u svojoj politici proširenja, pa je EK u izvještaju navela da je ozbiljno zabrinuta za reformu pravosuđa u Srbiji.
Za profesorku Vesnu Rakić Vodinelić pravosuđe i borba protiv korupcije dobili su lošu ocjenu od EK i državni funkcioneri bi - umjesto što zahvaljuju na kritikama iz Brisela - morali jasno da odgovore kako će da isprave greške. "Ovakav izvještaj EK mogao se očekivati i svako ko se imalo razumije u pravosuđe znao je da EU neće biti zadovoljna onim što je učinjeno. Zato naši zvaničnici nemaju pravo da izvještaj ocjenjuju pozitivnim. Ako je izražena ozbiljna zabrinutost zbog stanja u pravosuđu i borbi protiv korupcije, samo okoreli političari mogu da kažu da je izveštaj dobar", rekla je Vodinelić i zaključila da državni funkcioneri nisu građanima objasnili šta će da urade po pitanju zamjerki i kritika EK.
I dok ministarka pravde Snežana Malović najavljuje da će reforma pravosuđa biti dovršena u skladu sa evropskim standardima i da će se u saradnji sa predstavnicima EK preispitati odluka o neizabranim sudijama, postavlja se pitanje - ko je odgovoran za to što se iste zamjerke ponavljaju iz godine u godinu?
Sudski procesi traju godinama, neki zastarijevaju. Bez obzira na sve oštre kritike koje su se pojavile u posljednjih godinu dana oko reizbora sudija, predsjednica Visokog savjeta sudstva Nata Mesarović je sve to demantovala da bi tek nakon izvještaja EK rekla - da će nedostaci biti otklonjeni.
Predsjednik Srbije Boris Tadić najavljuje pravljenje Akcionog plana po kojem će se otkljanjati zamjerke EK, ali kako ovu najavu protumačiti drugačije nego novi marketinški potez, sličan onome koji najavljuju i u Podgorici i u Skoplju i u Sarajevu. Naime, već godinama se prave razni planovi kako bi se ispravilo loše funkcionisanje u raznim oblastima ali su rezultati timova koje sprovode planove - loši. Kao primjer može da posluži priča o saradnji Haškim tribunalom zbog koje je napravljen Akcioni tim, pa Akcioni plan a Ratko Mladić je - i dalje slobodangrađanin.
Stranke, mandati, korupcija: Iako je pohvaljena borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, prema riječima evropskog komesara Štefana Filea, borbu treba nastaviti - udvostručenim intenzitetom.
Samo je pitanje - kako to uraditi kada je isprepletana mreža onih koji učestvuju u korupciji i onih koje su političke partije delegirale na mjesta koja su podložna korupciji. Počev od opštinskih nadleštava koje daju građevinske dozvole do onih koji učestvuju na konkursima za javne nabavke. Na primer, izbor kandidata za razna nezavisna regulatorna tijela uvek izazove toliko oštre polemike u Skupštini da se poslanici jedni drugima obraćaju i nebiranim rečima - sve u cilju da se u regulatorno tijelo izabere baš njihov kandidat bez obzira na to što ta osoba nije direktno član njihove stranke.
Sa druge strane, u nedavnoj anketi koju je objavio jedan beogradski dnevni list predstavnici stranaka su govorili o tome da u njihovim partijama nema korupcije, ali su se usprotivili ukidanju blanko ostavki poslanika, pravdajući to primjerom da je prije nekoliko godina Bogoljub Karić kupio nekoliko poslanika i tako postao parlamentarna stranka mimo izbora.
Kritike i kritičari: Iako se do sada puno puta pokazalo da na predstavnike stranaka ne utiče baš mnogo nezadovoljstvo javnog mnjenja i birača, najdirektniju kritiku vlastima zbog miješanja partija u sve sfere života izrekli su u autorskim tekstovima o evropskim obavezama Srbije prof dr Vladimir Vučković, ekonomista, analitičar Dejan Vuk Stanković i advokat Milenko Radić.
Tako, Vučković konstatuje da je "držanje partijske šape nad poslaničkim mandatima, kadrovima u regulatornim agencijama, sudovima i javnim preduzećima najpostojanija tekovina srpske demokratije". Dok Stanković ocjenjuje da će "bez efikasnog sprovođenja političkih evrozapovijesti Srbija ostati vječiti zarobljenik partijskih elita nesklonih kontroli, odgovornisti i smenjivosti". Advokat Radić ističe "kad bi skupština usvojila zakon da su poslanici vlasnici svog mandata, onda bi stranke postale potpuno razvlašćene".
Narednih godinu dana biće za Srbiju do sada najteži test, kada je riječ o približavanju Uniji, jer će umjesto takozvanih "velikih nacionalnih pitanja" morati da rješava naizgled lakša - svakodnevna pitanja, poput razvlašćivanja monopola, jačanja parlamentarne demokratije, uređenja pravosudnog sistema... U isto vrijeme, narednih godinu dana biće u znaku i predizborne atmosfere, iako početak te trke još nije objavljen.
Kada se sve to zna, onda je zaista teško dati odgovor na ključno pitanje: može li u ambijentu borbe za glasove, kada obećanja pljušte na sve strane, država Srbija da rješava probleme od kojih zavisi njena evropska budućnost?
Violeta CVEJIĆ
