Predsjednik Udruženja iseljenika iz Crne Gore u Turskoj – Burhanije, Adil Ozuzun, kazao je da izjave o prijateljstvu i pripadnosti iseljenika porijeklom iz Crne Gore koji žive u Turskoj budu praćene konkretnim mjerama, i poručio da se vrijednost dijaspore ne može mjeriti brojem glasova.
„Ne tražimo biračko pravo. Tražimo bezvizni ulazak u zemlju naših predaka i obnovljivi desetogodišnji boravišni status. Naš glavni sagovornik je država Crna Gora“, poručio je Ozuzun.
Dodao je da su pažljivo pročitali izjavu ministra vanjskih poslova Crne Gore Ervina Ibrahimovića, u kojoj je ukazao na zajedničko istorijsko i kulturno nasljeđe i ocijenio da iseljenici porijeklom iz Crne Gore koji žive u Turskoj predstavljaju jedan od temelja prijateljstva između dvije zemlje.
“Naše zajedničko nasljeđe, prisutno u arhitekturi, jeziku, običajima i svakodnevnom životu, nesumnjivo je dragocjeno. Važno nam je i prepoznavanje porodičnih veza i međusobne bliskosti koje čuvamo generacijama. Međutim, vrijednost tih veza mora biti vidljiva i kroz konkretne korake u rješavanju naših problema, a ne samo u svečanim govorima. Ako se ljudi smatraju temeljem prijateljstva, onda i njihovi zahtjevi da to prijateljstvo nastave da njeguju zaslužuju jednako ozbiljan pristup”, jasan je on.
Upitao je i zašto se prema djelovima iste dijaspore postupa različito.
“Vidimo političko zalaganje ministra dijaspore, Mirsada Azemovića, i predstavnika Bošnjačke stranke za biračka prava crnogorskih državljana koji žive u inostranstvu. Dok se njihovo biračko pravo brani obrazloženjima da govore jezik, posjeduju imovinu u Crnoj Gori i održavaju veze sa svojom zemljom, zašto se sa istom odlučnošću ne govori o porodičnim vezama, istorijskom porijeklu i pripadnosti iseljenika iz Crne Gore koji žive u Turskoj”, navodi Ozuzun.
Upitao je i zbog čega se iseljenici iz Crne Gore koji žive u Turskoj ne tretiraju kao ravnopravan dio crnogorske dijaspore.
“Da li naši zahtjevi moraju imati vrijednost na izborima da bi bili ozbiljno razmotreni? Činjenica da politička osjetljivost prema djelovima dijaspore koji imaju biračko pravo nije u istoj mjeri vidljiva kada je riječ o našim zahtjevima za ulazak i boravak izaziva kod nas ozbiljnu sumnju. Pitamo se da li se interesovanje za dijasporu zasniva na pripadnosti ili na njenom izbornom značaju. Ne donosimo konačne sudove o bilo čijim namjerama. Međutim, očekujemo objašnjenje za razliku koju vidimo u pristupu ovim zahtjevima”, poručio je.
Kazao je da ih razlika između riječi i postupaka navodi da postave i jedno ironično pitanje.
“Da nijesmo možda zamijenjeni u porodilištu, pa su naše porodice kući odnijele pogrešne bebe? Kako smo u govorima djeca iste porodice, a kada iznesemo konkretan zahtjev, osjećamo se kao da toj porodici ne pripadamo”, tvrdi on.
Ova ironija, kako naglašava, ne izražava nedoumicu o njihovom porijeklu, već političku nedosljednost sa kojom se suočavaju.
“Mi dobro znamo iz kojih porodica potičemo, čiji smo potomci i kakve su veze naših predaka sa ovim prostorima. Svoju istoriju i identitet ne dugujemo definiciji niti odobrenju bilo koje političke stranke. Svjesni smo i istorije ovih prostora koja seže hiljadu godina unazad. Ne smatramo ispravnim da se istorija računa od tačke koja odgovara današnjim političkim opredjeljenjima, niti da se naša prošlost i pripadnost ograničavaju na određeni period”, jasan je on.
Ako, prema njegovim riječima, izraz „ista porodica“ znači da ih se sjete samo na svečanostima, dok na njihove zahtjeve odgovaraju ćutanjem, onda sebe ne smatraju dijelom takve političke porodice.
“Naš stav je jasan: Bošnjačka stranka ne zastupa zahtjeve iseljenika porijeklom iz Crne Gore koji žive u Turskoj. Naše istorijske veze sa Crnom Gorom ne uslovljavamo političkom bliskošću sa bilo kojom strankom”, istakao je.
Kako je pojasnio, ne traže biračko pravo, već bezvizni ulazak i dugoročni boravak.
“Nijesmo protiv zaštite građanskih prava ljudi koji žive u inostranstvu. Ipak, otvoreno iznosimo stav da ne smatramo ispravnim da osobe koje ne žive u Crnoj Gori i koje u njoj ne snose svakodnevne posljedice političkih odluka putem izbora određuju budućnost onih koji u zemlji žive. To je naša politička ocjena. Isto mjerilo primjenjujemo i na sebe. Pošto ne živimo u Crnoj Gori, ne tražimo biračko pravo”, poručio je.
Naglasio je da su njihovi zahtjevi jasni.
“Da bez vize ulazimo u zemlju svojih predaka. Da održavamo veze sa svojim porodicama, kulturom i korijenima. Da dobijemo obnovljivi desetogodišnji boravišni status. U ovom trenutku, takvo rješenje predstavljalo bi važan i dovoljan prvi korak u ostvarivanju naših zahtjeva. Želimo primjenjiv status, zasnovan na jasnim kriterijumima za dokazivanje porijekla i ispunjavanje potrebnih uslova”, kazao je.
Dodao je da se zalažu da ovaj predlog bude razmotren ravnopravno i pravično za cjelokupnu crnogorsku dijasporu koja ispunjava iste uslove, a ne samo za iseljenike u Turskoj.
“Kao udruženje, svoje zahtjeve upućujemo zvaničnim kanalima, razgovaramo sa nadležnim institucijama i predstavljamo predloge rješenja. Očekujemo jasan institucionalni odgovor i postupak čiji se napredak može pratiti. Od onih koji iseljenike u Turskoj nazivaju mostom prijateljstva između dvije zemlje očekujemo da preuzmu odgovornost kako bi taj most ostao otvoren. To što se pominjemo u izjavama ne znači da su naši zahtjevi zaista zastupljeni”, ukazuje.
U tom pogledu, kako je naveo, bliži im je pristup predsjednika Vlade, Milojka Spajića, potpredsjednika Vlade, Filipa Ivanovića, predsjednika Skupštine, Andrije Mandića, potpredsjednika Skupštine, Nikole Camaja, ministra unutrašnjih poslova, Danila Šaranovića, kao i Filipa Adžića i Duška Stjepovića.
“Ova ocjena nije izjava političke pripadnosti bilo kojoj stranci. Naše mjerilo nije etnička pripadnost niti naziv partije, već spremnost da nas saslušaju, razmotre naše zahtjeve i preuzmu odgovornost za pronalaženje rješenja. Zahvaljujemo svima koji su nam otvorili vrata i pokazali interesovanje za naša pitanja. Jednako otvoreno iznosimo kritiku prema onima koji ćute”, poručio je.
Osvrćući se na odnos prema političkim partijama u Crnoj Gori, Ozuzun je naglasio da udruženje ne želi da bude dio unutrašnjih političkih nadmetanja, niti da bilo kojoj stranci prepusti pravo da određuje njihov identitet i zastupa njihove interese.
“Mi nijesmo produžena ruka bilo koje političke stranke. Nije nam potrebno da nas neka partija prisvaja, određuje naš identitet ili se postavlja kao obavezni posrednik između nas i Crne Gore. Nemamo namjeru da budemo strana u unutrašnjim političkim sukobima Crne Gore niti da se miješamo u njene unutrašnje poslove. Poštujemo suverenitet Crne Gore, njene institucije i demokratsku volju. U tom duhu iznosimo i svoje zahtjeve. Volimo ovu državu i ove prostore. Želimo da sačuvamo i razvijamo veze koje smo naslijedili od svojih porodica i da ih prenesemo budućim generacijama”, naveo je.
Te veze, smatra Ozuzun, nijesu uspostavljene posredstvom bilo koje političke stranke.
“Njihov opstanak ne zavisi od partijskog odobrenja niti od bilo čije tvrdnje da nas predstavlja. Nijedna politička struktura nije jedini most niti obavezni zastupnik u našim odnosima sa Crnom Gorom. Od Ibrahimovića, Azemovića i nadležnih institucija očekujemo da jasno saopšte stav o našem predlogu za bezvizni ulazak i obnovljivi desetogodišnji boravišni status, pokrenu njegovo razmatranje i obavijeste nas o daljim koracima”, naglasio je.
Dodao je da je njihovm glavni sagovornik država Crna Gora.
“Nastavićemo da pratimo postupanje po našim zahtjevima pred nadležnim državnim institucijama, uz međusobno poštovanje i konstruktivan dijalog. Mi znamo svoje korijene. Želimo da vrijednost koja im se pripisuje vidimo i u praksi, a ne samo u riječima. Jer vrijednost dijaspore ne može se mjeriti brojem glasova. Izražavamo poštovanje državi Crnoj Gori i svim njenim građanima”, zaključio je.
