Sjednicom je predsjedavao premijer Milojko Spajić.
Vlada je, u tom kontekstu, utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda.
Cilj donošenja ovog zakona je usklađivanje sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom Evropske unije i sastavni je dio obaveza koje je Crna Gora morala ispuniti u procesu usklađvanja sa evropskim zakonodavstvom shodno “Akcionom planu za usaglašavanje sa pravnom tekovinom EU”, kao jednim od početnih mjerila za otvaranje Pregovaračkog poglavlja 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj. Izmjene koje su uslijedile u zakonodavstvu Evropske unije od 2019. godine pa naovamo, uslovile su, između ostalog, i izmjene ovog zakona koji predstavlja nastavak usklađivanja sa pravnom tekovinom Evropske unije u ovoj oblasti. Pored toga, određene odredbe u prethodnom zakonskom rješenju nijesu bile u potpunosti prenesene, pa je zakon bio djelimično usklađen sa zakonodavstvom Evropske unije koje uređuje ovu oblast. Konstatovano je da se izmjenama stvora jak osnov za donošenje podzakonskih akata kojima će se nastaviti usklađivanje i omogućiti puna primjena odredaba Zakona, usklađena sa primjenom propisanih odredaba u državama članicama Evropske unije. Naime, izmjenom postojećeg zakonodavnog okvira stvoriće se uslovi da se ovaj zakon bolje primjenjuje u pravnom sistemu Crne Gore, kao buduće članice Evropske unije.
Utvrđen je Predlog zakona o slatkovodnom ribarstvu sa Izvještajem sa javne rasprave. Donošenje ovog zakona proisteklo je i iz potrebe usaglašavanja sa pravnom tekovinom EU, a posebno u dijelu izrade nacionalnog plana upravljanja, procesa autorizacije za ribolov jegulje, ograničenja koja se odnose na ribolov jegulje (uvođenje lovostaja i zabrana sportsko-rekreativnog ribolova). Ovaj zakon osigurava prikupljanje podataka o jegulji radi sprovođenja nacionalnog plana prikupljanja podataka te obaveza iskrcaja na iskrcajnim mjestima. Takođe, s obzirom da se dio koji se odnosi na sljedljivost i prvu prodaju odnosi na sve proizvode ribarstva, uključujući i one koji proizilaze iz slatkovodnog ribolova, ovim je zakonom osigurana usklađenost sa evropskim pravilima.
Vlada je utvrdila Predlog zakona o prekograničnim energetskim infrastrukturnim projektima* sa Izvještajem sa javne rasprave. Crna Gora kao članica Energetske zajednice i kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, ima obavezu usaglašavanja zakonodavstva sa propisima Evropske unije u dijelu koji se odnosi na pitanja iz oblasti energetike. Jedna od tih obaveza je transponovanje Regulative (EU) 2022/869 o smjernicama za trans-evropsku energetsku infrastrukturu kojom je ukinuta ranija Regulativa (EU) 347/2013 iz 2013. godine. Ovim zakonom uređuju se postupak, uslovi i način realizacije prekograničnih energetskih infrastrukturnih projekata od posebnog značaja za Crnu Goru, prekogranična raspodjela troškova i podsticaji koji se dodjeljuju za ove projekte, kao i druga pitanja od značaja za realizaciju ovih projekata. Novi zakon će doprinijeti uspostavljanju adekvatnih uslova za uspješnu i blagovremenu realizaciju prekograničnih energetskih infrastrukturnih projekata, privlačenje potencijalnih investicija, ubrzanje ekonomskog razvoja, kao i ostvarivanja ciljeva u oblasti zaštite životne sredine. Na ovaj način se omogućava sveukupni razvoj Crne Gore, regionalno i međunarodno povezivanje i uticaj, energetska sigurnost, tržišna i sistemska integracija, konkurencija i pristupačnost cijena energije, radi ublažavanja klimatskih promjena, postizanja energetskih i klimatskih ciljeva, kao i klimatske neutralnosti.
Utvrđeni su predlozi zakona o izmjeni Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o Državnom tužilaštvu i Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore i sudijama. Izmjene zakona proizilazi iz načela da sudije i državni tužioci imaju pravo na zaradu u skladu sa dostojanstvom sudijske funkcije i odgovornošću sudije. Zarade sudija i tužilaca garantuju njihovu nezavisnost i materijalnu sigurnost, pa je kao jedino moguće prelazno rješenje nađeno da se propiše dodatak na funkciju organizacionim zakonima kako bi došlo do uvećanja zarada sudija dok se ne usvoji Zakon o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije. Utvrđenim izmjenama je propisano da se sudijama i tužiocima pravo na dodatak na funkciju produžava do 31. decembra 2026. godine.
Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arbitraži. Predloženim izmjenama i dopunama će se stvoriti uslovi da arbitraža bude prepoznata kao važan instrument za za rješavanje sporova ne samo kod privrednih subjekata u Crnoj Gori, već i kod stranih investitora. Većom zastupljenošću arbitraže u rješavanju sporova unaprijediće se poslovni ambijent i povećati pravna sigurnost za investiciona ulaganja u Crnoj Gori. Takođe, cilj ovog zakona je bolje pozicioniranje Crne Gore kao budućeg kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Pored ostalog, predloženim Zakonom je predviđena mogućnost osnivanja stalne arbitražne institucije koja obavlja poslove organizovanja arbitražnih postupaka, podobnost ugovaranja arbitraže za rješavanje sporova o pravima o kojima stranke slobodno raspolažu, osim onih za koje je propisana isključiva nadležnost sudova u Crnoj Gori, unapređenje arbitražnog postupaka, način izbora arbitara, kao i prepoznavanje svih nadležnosti i procesnih mogućnosti arbitražnog tribunala u rješavanju arbitražnih sporova.
Utvrđen je Predlog zakona o potvrđivanju Drugog dodatnog protokola uz Konvenciju o računarskom kriminalu o unaprijeđenoj saradnji i otkrivanju elektronskih dokaza. Konvencija o računarskom kriminalu je od svog donošenja do danas postavila međunarodne standarde saradnje u ovoj oblasti kao nijedan međunarodno-pravni dokument do sada, i, prema svom domašaju na globalnom nivou u pogledu broja država koje su je potpisale, zasigurno je jedan od instrumenata Savjeta Evrope koji je dostigao najširi nivo prihvaćenosti i univerzalnosti u odnosu na pitanja koja reguliše. Stoga je cilj da se Drugim dodatnim protokolom u oblasti direktne saradnje u obezbjeđivanju i razmjeni elektronskih dokaza postave novi standardi i granice, na čija rješenja će se ugledati i ostali međunarodni instrumenti – konvencije u oblasti pružanja pravne pomoći i borbe protiv kriminala. Protokol, kao i sama Konvencija, za cilj ima da poveća sposobnost organa za sprovođenje zakona da se bore protiv računarskog i drugih oblika kriminala, uz potpuno poštovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda i naglašava važnost i vrijednost interneta izgrađenog na besplatnom protoku informacija.
Vlada je utvrdila Predlog zakona o slobodnim zonama sa Izvještajem sa javne rasprave. Predlog zakona uspostavlja savremen i operativan regulatorni okvir za osnivanje, početak rada, upravljanje, nadzor i prestanak rada slobodnih zona u Crnoj Gori. Poseban akcenat stavlja na jačanje transparentnosti i carinskog nadzora nad robnim tokovima kroz obaveznu primjenu tehničkih i informacionih mjera (jedinstveni elektronski sistem upravljanja robom, video-nadzor i kontrolisani pristup), jasnije razgraničenje odgovornosti osnivača, operatora i korisnika, te unapređenje kaznene politike i međuinstitucionalne saradnje. Konkretno:
- Zakon obezbjeđuje veću transparentnost i kontrolu robnih tokova u slobodnim zonama kroz obaveznu digitalizaciju i video-nadzor.
- Uspostavlja se jasan institucionalni model odgovornosti osnivača, operatora i korisnika, uz preciznije procedure i nadzor.
- Rješenja doprinose suzbijanju zloupotreba i nedozvoljene trgovine, uz istovremeno jačanje investicione predvidivosti.
- Regulativa se usklađuje sa relevantnim međunarodnim standardima i dobrim praksama (transparentnost, upravljanje rizicima, carinski nadzor).
Cilj je da slobodne zone funkcionišu kao pouzdan i održiv razvojni instrument, koji doprinosi ekonomskom rastu, investicionoj sigurnosti i fiskalnoj stabilnosti, uz visok nivo transparentnosti i nadzora.
Utvrđen je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poštanskim uslugama. Donošenjem ovog zakona, Vlada ima za cilj da uskladi svoje ciljeve i politiku zaštite slobode tržišnog nastupa, interese privrede, građana i korisnika poštanskih usluga, sa EU regulativom i EU standardima i obezbijedi dostupnost univerzalnih poštanskih usluga, kao i razvoj novih, savremenih poštanskih usluga. U skladu sa Strategijom razvoja poštanske djelatnosti za period 2024-2028. godine sa Akcionim planom za sprovođenje za period 2024-2025. godinu, unaprijediće se i regulativa u dijelu zaštite korisnika. Osim navedenog, izvršiće se i usklađivanje inspekcijskog nadzora u obavljanju poštanskih usluga, kroz jasno definisanje odgovornosti i obaveza inspektora za preduzimanje ili određivanje mjera ili radnji za obavljanje inspekcijskog nadzora. Predmetni zakon će obezbijediti dostizanje višeg nivoa digitalinih i elektronskih poštanskih usluga u Crnoj Gori, kao i zaštitu korisnika u ovoj oblasti. Predlog zakona prepoznaje ključna pitanja za razvoj poštanske djelatnosti i dalje pravce usaglašavanja sa EU standardima u ovoj oblasti.
Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama sa Izvještajem sa javne rasprave. U cilju održavanja postignute dinamike usklađivanja crnogorskog regulatornog okvira sa EU standardima, ovim predlogom obuhvaćeni su neophodni zahtjevi iz oblasti digitalne operativne otpornosti finansijskog tržišta (Direktiva 2022/2556 i Regulativa 2022/2554 – DORA paket), novog okvira u pogledu regulisanja kriptoimovine (Regulativa 2023/1114 - MiCA), nove tzv. finalne standarde u vezi sa zahtjevima za kapital za kreditne institucije (CRD VI/CRR III paket), i uključuje i posljednje izmjene koje donosi reforma EMIR 3 (tržište derivata i CCP – a u vezi sa rizikom koncentracije). Pored postizanja cilja usklađenosti sa finalnim standardima, uvođenjem prudencijalnih pravila propisanih CRR III u zakonodavni okvir osigurava se veća otpornost kreditnih institucija na ekonomske i finansijske šokove, a obzirom na strože standarde za upravljačke strukture kreditnih institucija, uključujući pravila o nezavisnosti članova upravnih i nadzornih odbora, transparentnosti odlučivanja i upravljanju sukobom interesa unapređuje se kultura korporativnog upravljanja. Takođe, Predlog zakona propisuje dodatne obaveze za kreditne institucije u pogledu transparentnosti poslovanja, uključujući objavljivanje ključnih informacija o finansijskom stanju i rizicima, čime se jača povjerenje klijenata i investitora u sistem. S obzirom na globalne izazove, uključujući klimatske promjene, digitalizaciju i ESG rizike (rizike povezane sa životnom sredinom, društvom i upravljanje) proširuje se i sistem upravljanja rizicima. Jača se supervizorski okvir kroz jačanje sistema prudencijalnog nadzora, uključujući saradnju sa nadležnim organima Evropske unije, čime se osigurava buduća usklađenost sa standardima Jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM) i drugim međunarodnim obavezama.
Utvrđen je Predlog zakona o zaštiti potrošača, s Izvještajem sa javne rasprave. Osnovni razlog za donošenje Predloga zakona je dvojak. Sa jedne strane, i prioritetno, to je dalje usaglašavanje sa najnovijom potrošačkom pravnom tekovinom EU iz 2019. godine, što je i preduslov za privremeno zatvaranje poglavlja 28 u skladu sa konačnim Izvještajem ekspertske misije EK iz novembra 2023. godine. Sa druge, to su iskustva stečena tokom nešto više od devet godina od usvajanja i primjene u praksi osnovnog teksta Zakona o zaštiti potrošača iz 2014 godine, uključujući višestruke izmjene i dopune, koje su takođe uslovile potrebu za daljim uređenjem ovog pravnog okvira, u skladu sa ustavnim opredijeljenjima Crne Gore o zaštiti potrošača i Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Predloga zakona omogućava preuzimanje najnovije tri potrošačke direktiva iz 2019. godine koje su preostale kao obaveza u okviru intenziviranog procesa pregovora sa Evropskom komisijom (EK) u okviru PP 28 (Zaštita potrošača i javnog zdravlja), a u smislu zvanično prihvaćenog zahtjeva Crne Gore za njegovo privremeno zatvaranje (Operativni zaključci EK iz 2020. godine). Stoga ovaj Predlog zakona treba razumjeti kao završni i ključni korak četvorogodišnjeg procesa započetog 5. decembra 2019. Godine.
Vlada je utvrdila Predlog zakona o geološkim istraživanjima s Izvještajem sa javne rasprave. Razlog donošenja novog Zakona je usklađivanje sa aktuelnim stanjem u oblasti geoloških israživanja budući da je praksa pokazala da u primjeni važećeg Zakona iz 2011. godine postoje određene manjkavosti i praznine. Ovim zakonom propisuju se vrste i način izvođenja geoloških istraživanja, način na koji se vrše geološka istraživanja od interesa za Crnu Goru, nadležnosti Javne ustanove Zavod za geološka istraživanja, nadležnosti geološke inspekcije, propisuju se kaznene odredbe. Cilj novog Zakona o geološkim istraživanjima je da se redefinišu procedure u vezi sa izvođenjem geoloških istraživanja radi veće efikasnosti u njihovoj realizaciji, preciziranje odgovornosti za reviziju pripadajuće tehničke dokumentacije, geološki katastar i dr. Donošenju Zakona se pristupilo, između ostalog, kako bi se postojeće zakonsko rješenje uskladilo sa razvojem metoda, tehnika i tehnologija u oblasti geoloških istraživanja, unaprijedilo znanje i nivo stručnosti iz oblasti geoloških istraživanja, te unaprijedila zaštita životne sredine i zdravlja građana i zaštitio javni interes.
Donijeta je Uredba o izmjeni Uredbe o bližim uslovima za proglašenje linije u javnom interesu i načinu obavljanja prevoza na liniji od javnog interesa. Razlozi za izmjene i dopune ove uredbe odnose se na preciznije definisanje kategorije razumne dobiti, koja je predmet regulative Evropskog parlamenta i Savjeta (EZ) br. 1008/2008 od 24. septembra 2008. godine o zajedničkim pravilima za obavljanje vazdušnog saobraćaja, kao i na usklađivanje sa komentarima Agencije za zaštitu konkurencije. Predlog uredbe ne uređuje pitanja dodjele državne pomoći, u skladu sa članom 2 Zakona o kontroli državne pomoći. Imajući u vidu da postupak proglašenja određenih avio-linija u javnom interesu treba da bude okončan u što kraćem vremenskom periodu, a poželjno do početka ljetnje IATA sezone 2026. godine (kraj marta 2026. godine), a sve kako bi se Crna Gora kao evropska turistička destinacija učinila dostupnijom i konkurentnijom.
Donijeta je Odluka o utvrđivanju osnovne i doplatne liste ljekova. Lista ljekova je jedan od najznačajnijih akata u farmakoterapiji jedne zemlje, pa i naše. Potrebu za kontinuiranim radom na reviziji Liste ljekova uslovljava napredak u farmakoterapiji i primjeni novih tehnologija, koji je od velikog značaja za sve oboljele u Crnoj Gori. Ovo je naročito važno za oboljele od malignih oboljenja, autoimunih oboljenja (posebno iz oblasti dječije patologije, onkologije, neurologije, reumatologije, gastroenterologije, hematologije, itd.), hroničnih, nezaraznih i zaraznih bolesti. Navedene bolesti su bile, u ne tako davnoj prošlosti, glavni uzrok smrtnosti i onesposobljenosti, a danas se uspješno kontrolišu inovativnim ljekovima. Usvajanje Odluke o utvrđivanju osnovne i doplatne liste ljekova ne odnosi se samo na unapređenje ishoda liječenja i poboljšavanje kvaliteta života, nego i na porodičnu, društvenu i ekonomsku produktivnost, koja je time omogućena. Donošenjem ove Odluke riješiće se više problema, koji se prioritetno odnose na adekvatniji i savremeniji farmakoterapijski tretman bolesnih lica, ali i za zdravstveni sistem uopšte. Ova revizija Liste ljekova uključuje stavljanje 9 novih ljekova po INN-u, 24 generička ljeka, kao i 2 dopune indikacije za ljekove koji su se već nalazili na listi ljekova.
Vlada je donijela Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o realizaciji i postupku korišćenja sredstava iz instrumenata pretpristupne pomoći Evropske unije (IPARD III program). Cilj Programa je da pripremi crnogorske poljoprivrednike za ulazak u EU, na način što će sredstva iz IPA III – oblast poljoprivrede i ruralnog razvoja iskoristiti u što većoj mjeri, a što će za efekat imati unapređenje konkurentnosti, unapređenje održivog gazdovanja resursima, dostizanje EU standarda bezbjednosti hrane i kvaliteta proizvoda u primarnom i prerađivačkom sektoru, poboljšanje kvaliteta života i razvoja ruralnih područja i jačanje kadrovskih kapaciteta.
Donijeta je Uredba o realizaciji i postupku korišćenja IAKS mjera Instrumenta pretpristupne pomoći Evropske unije (IPARD III program) i direktnih plaćanja u poljoprivredi. Donošenje Uredbe omogućiće povlačenje finansijskih sredstava iz pretpristupnih fondova crnogorskim poljoprivrednim proizvođačima koji žive u ruralnim područjima, u cilju dostizanja standarda, ekonomskog, socijalnog i teritorijalnog razvoja, pametnog, održivog i inkluzivnog rasta kroz razvoj fizičkog kapitala i kao odgovor na izazove koji proizilaze iz klimatskih promjena, kroz promovisanje energetske efikasnosti iz obnovljivih izvora energije, kao i za implementaciju godišnjeg Agrobudžeta u dijelu direktnih plaćanja.
Vlada je usvojila Program ekonomskih reformi za Crnu Goru za period 2026-2028. godina. U diskusiji je naglašeno da se radi o najvažnijem dokumentu u ispunjavanju ekonomskih kriterijuma u pristupnim pregovorima. S jedne strane, on predstavlja instrument za planiranje ekonomske politike zemlje i upravljanje reformama, koje imaju za cilj održavanje makroekonomske stabilnosti, jačanje međunarodne konkurentnosti i poboljšanje uslova za inkluzivni rast. S druge strane, Program ekonomskih reformi je osnovni element pristupa „fundamentalno kao prvo“ u okviru pregovora Crne Gore o pristupanju EU, posebno u oblasti ispunjavanja kopenhaških ekonomskih kriterijuma. Dokument se sastoji iz dva ključna poglavlja i to makroekonomski okvir i fiskalni okvir. Prema preliminarnim projekcijama Ministarstva finansija, crnogorska ekonomija će u srednjem roku ostvariti prosječan godišnji rast od 3,2 %, odnosno po godinama 3,2 % u 2026, 3,1 % i 3,2 % u 2027. i 2028. godini. U narednom srednjoročnom periodu, Crna Gora će nastaviti sa sprovođenjem mjera iz Fiskalne strategije, fokusirajući se na: dalje jačanje kontrole i racionalizaciju javne potrošnje; unaprjeđenje naplate prihoda kroz modernizaciju poreske administracije i borbu protiv neformalne ekonomije; pažljivo upravljanje i refinansiranje javnog duga; davanje prioriteta kapitalnim investicijama u projekte koji podstiču rast; kao i dalju konsolidaciju fiskalne discipline, koja je već značajno unaprijeđena u odnosu na period prije velikih poreskih reformi. U skladu sa fiskalnim okvirom za period 2026–2028. godine, projektovani javni prihodi kreću se od 3.506,1 miliona eura (40.9 % BDP-a) u 2026. godini do 3.727 miliona eura (39.7 % BDP-a) u 2028. godini. Očekivani rast javnih prihoda rezultat je povećane potrošnje, jačanja ekonomske aktivnosti i smanjenja obima sive ekonomije.
Donijeta je Odluka o obrazovanju Međuresorske radne grupe za uspostavljanje mehanizma za bezbjednost novinara. U diskusiji je istaknuto da će formiranje ovog tijela omogućiti sistematičan, koordinisan i inkluzivan pristup rješavanju pitanja bezbjednosti novinara, kao i unapređenju institucionalnog okvira i prakse. Obrazovanjem Međuresorske radne grupe obezbjeđuje se forum za kontinuirani dijalog i saradnju između predstavnika državnih organa i medija, uz mogućnost uključivanja drugih relevantnih institucija, stručnjaka i organizacija civilnog društva. Radnu grupu čine: predstavnik medija, predsjednik; predstavnik medija, zamjenik predsjednika; predstavnik Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore, član;predstavnik Ministarstva unutrašnjih poslova, član; predstavnik Osnovnog državnog tužilaštva, član; dva predstavnika medija, članovi. Predstavnike državnih organa u Radnoj grupi imenuju rukovodioci odnosno starješine tih organa, a predstavnike medija imenuje Vlada Crne Gore na predlog Sindikata medija Crne Gore. Zadaci Radne grupe obuhvataju analizu postojećeg institucionalnog, normativnog i operativnog okvira u oblasti bezbjednosti novinara, kontinuriani monitoring (uspostavljanje sistema brzog odgovora), pružanje besplatne pravne i psihološke podrške, kao i analizu i pronalaženje institucionalnog okvira za budući mehanizam, identifikovanje izazova, rizika i nedostataka u postupanju nadležnih organa, kao i predlaganje konkretnih mjera i mehanizama za unapređenje bezbjednosti novinara, uključujući mjere prevencije, zaštite i efikasnog institucionalnog odgovora. Poseban akcenat stavlja se na izradu preporuka i, po potrebi, predloga izmjena ili donošenja novih akata, radi jačanja saradnje i povjerenja između državnih organa i medijske zajednice. Konstatovano je dadonošenje Odluke predstavlja opravdan, potreban i sistemski odgovor Vlade Crne Gore na izazove u ovoj oblasti.
