Skeniranje mozga ovog budističkog mislioca pokazalo je, naime, da siva masa njegovog mozga, dok meditira, emituje količinu gama talasa kakva „nikad ranije nije zabilježena u neurološkoj literaturi“. Gama moždani talasi povezuju se sa pamćenjem, učenjem, pažnjom i svjesnošću.
Testovi su takođe pokazali i da je kod Rišara ekstremno aktivan lijevi prefrontalni korteks, dio mozga koji povećava sposobnost za sreću i smanjuje negativnost.
- To pokazuje da meditacija nije samo blaženstvo pod mangovim drvetom, već da potpuno mijenja vaš mozak, a time i ono što jeste - kaže Rišar, 66-godišnji budista koji je prije jedne decenije doktorirao u oblasti ćelijske genetike, ali je napustio naučnu karijeru da bi se posvetio religiji.
Poslije godina provedenih povučeno u manastiru na Himalajima, pažnju javnosti je privukao knjigom „Kaluđer i filozof“ koju je napisao kao dijalog sa svojim ocem i koja je postala bestseler.
Sam Rišar, pak, tvrdi da svako može da bude srećan ako na odgovarajući način trenira svoj mozak, i da se meditacijom osjećanje sreće može povećati i „nabildovati“ na sličan način na koji se redovnim dizanjem tereta pojačava snaga mišića.
- Mehanizam radosti i patnje je ono što budizam zapravo pokušava da otkrije. To je nauka uma - kaže Rišar.
Neurolog Ričard Dejvidson je još prije četiri godine Rišarov mozak ispitivao uz pomoć 256 senzora, u okviru tada početnih istraživanja tzv. neuroplastičnosti (odnosno sposobnosti za promjene) ljudskog mozga, u kome je učestvovalo više stotina naprednih meditanata.
U okviru ovih istraživanja je ustanovljeno da je 12 godina redovnih dugih i kratkih meditacija na pažnju, samilost i emocionalnu ravnotežu učinilo da Rišarov mozak funkcioniše suštinski drugačije od mozga prosječne osobe, ali i da samo tri nedjelje redovne meditacije od po 20 minuta, što je moguće svakoj prosječnoj osobi koja živi savremenim načinom života, pozitivno mijenja ljudski mozak.
U novije vrijeme, Rišar je svoje vrijeme podijelio na tri dijela. Jedan provodi u povučenosti i meditaciji u budističkim svetilištima, drugi u putovanjima po svijetu sa Dalaj Lamom, a treći je posvetio naučnim istraživanjima i društvenom angažmanu.
U okviru ovog trećeg dijela svojih aktivnosti, Rišar se 2009, prilikom otvaranja Svjetskog ekonomskog forma u Davosu, obratio i svjetskim privrednim i finansijskim liderima, pozivajući ih da pohlepu zamijene „prosvijetljenim altruizmom“.
(Blic)
