Inicijativa „Otvoreni Balkan“ je propala jer je pratila potrebe koruptivnih režima da prežive - ocijenio je u razgovoru za Pobjedu Balša Božović, predsjednik Regionalne akademije za razvoj demokratije, koji kaže da se OB vezuje za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i njegovu hegemonističku politiku u regionu.
Premijer Albanije Edi Rama je, nakon prošlonedjeljnog sastanka lidera pet zemalja regiona sa evropskim komesarom za proširenje i susjedsku politiku Oliverom Varheljijem u Tirani, poručio da Zapadni Balkan treba da djeluje kao cjelina na unapređenju evropske agende, ističući da je to jedini način za ubrzanje evropskog puta.
Sastanak je bio posvećen organizovanju samita Berlinskog procesa koji bi trebalo da bude održan 16. oktobra u glavnom gradu Albanije.
KORUPCIJA KAO BARIJERA
Božović smatra da od evropskih integracija neće biti ništa dok su na čelu država korumpirani političari sa nacionalističkim agendama, a da će građani pod takvim režimima živjeti sve lošije i da će u većoj mjeri napuštati region.
Balša Božović
"Svi lideri na Zapadnom Balkanu zaboravljaju jednu bitnu činjenicu, a to je da sa autokratskim režimima, koruptivnim režimima nema demokratije, nema vladavine prava pa ni održivog ekonomskog rasta i da nas takve EU neće u svom članstvu. To je Edi Rama propustio da kaže jer izvještaji EU ne idu u prilog ni njemu, ni njegovom partneru Aleksandru Vučiću. Njih dvojica su već predložili model saradnje na Zapadnom Balkanu koji je više pratio potrebe samih koruptivnih režima da prežive nego potrebu reformi i evropskih integracija. Zato je „Otvoreni Balkan“ i propao. Sada se opet vraćaju Berlinskom procesu kao modelu pripreme za integraciju u EU, ali nažalost propušteno je ogromno vrijeme", kazao je Božović.
PROBLEMI
Profesorica Univerziteta Donja Gorica Nikoleta Đukanović kazala je za Pobjedu da poruke iz Tirane pokazuju koliko je Rama daleko od ideje ,,Otvorenog Balkana“ i da se okreće Berlinskom procesu i ubrzanju evropskih integracija država Zapadnog Balkana.
Međutim, ocjenjuje da Ramin prijedlog o zajedničkom integracionom procesu može da bude problematičan za Crnu Goru, s obzirom na to da je naša država najviše odmakla na putu ka Evropskoj uniji u odnosu na ostale kandidate za članstvo.
"Države Zapadnog Balkana imaju određene probleme. Neke su korjenite, a neke lako rješive na putu evropskih integracija. Crna Gora je do sada, bez obzira na stagnaciju u procesu integracija, bila najuspješnija na putu ka EU. Otvorili smo sva poglavlja, a zatvorili privremeno tri, što nije slučaj ni sa jednom državom u statusu kandidata. Mislim da sagledavanje integracionih procesa u skupu, a ne pojedinačno, može da bude problematično za Crnu Goru ukoliko ona u međuvremenu dobije sve preduslove, uključujući i volju političkih partija i donosilaca odluka, da se okrenu reformama i integracijama. Djelovanje ZB kao cjeline u integracionom procesu može usporiti Crnu Goru jer druge neće moći da prate tempo evropskih integracija, budući da su odnosi na Balkanu komplikovani i opterećeni različitim hipotekama. Tu, pored ostalog, mislim na karakterističan status Sjeverne Makedonije, odnose između Kosova i Srbije", kazala je Đukanović.
Nikoleta Đukanović
Ona smatra da je za Crnu Goru bolje da sagledava pojedinačne učinke država regiona i da se pozicionira kao zemlja koja želi da nastavi sa reformama i učincima u novom pregovaračkom metodološkom okviru.
MANDAT OB PROPAO
Sastanak u Tirani potvrdio je i vraćanje integracionog procesa pod kontrolu Berlina. Nakon nedavne Ramine izjave da je „Otvoreni Balkan“ ispunio svoju misiju, te da se treba fokusirati na Berlinski proces, za inicijativu se, makar u javnim istupima, još grčevito drži politički vrh Srbije.
Inicijativa je, smatra Đukanović, propala jer, pored ostalog, nije uspjela da kanališe interese svih država koje bi možda bile dio tog procesa. Takođe, smatra da su narušeni odnosi Beograda i Prištine jedan od razloga zbog čega je Rama, na iznenađenje Vučića, objavio kraj ovom procesu, te da će zbog toga najviše biti razočarana Srbija koja je najveće nade polagala u tu ideju.
"Rama je jasno rekao da je mandat te inicijative potrošen. Njegov odnos sa Vučićem opterećen je sa puno problema, a to pokazuje koliko ta inicijativa nije bila izgrađena na zdravim, jasnim programskim i strateškim razvojnim osnovama. Znamo da na Balkanu postoji puno regionalnih inicijativa i ni za jednu srpske vlasti nijesu pokazale takvo interesovanje i želju da se razvije kao za ,,Otvoreni Balkan“. To je simptomatično i govori šta se krije iza ciljeva ove inicijative. Čini se da je u pitanju bio pokušaj da se promovišu konkretni lideri i interesi pojedinih država, a ne kompletnog regiona i tu će Srbija biti razočarana i nezadovoljna jer svoje namjere nije uspjela da ostvari kroz ovaj proces", ocijenila je Đukanović.
Nema šansi da Hrvatska i Grčka uđu u ,,Otvoreni Balkan“
Komentarišući izjavu predsjednice Vlade Srbije Ane Brnabić da ,,Otvoreni Balkan“ nastavlja da živi i da bi u avgustu-septembru trebalo da mu se priključe Hrvatska i Grčka, Božović kaže da premijerka „brže-bolje pokušava da popravi ugled Vučićevog političkog čeda kakva je ova inicijativa“.
"Sve je teže ozbiljno komentarisati neozbiljnu premijerku Srbije. Mislim da je ta smiješna najava Ane Brnabić zapravo trebalo da zakrpi ugled OB koji je poljuljao Rama govoreći da je ta inicijativa odslužila svoje. Nikada više srpski nacionalizam neće moći da napravi u regionu ono što je uradio devedesetih iako su pusti snovi prisutni. Ovo su samo posljednji trzaji impotentne nacionalističke politike kakva je Vučićeva politika u regionu", naglasio je Božović.
S druge strane, Đukanović konstatuje da je nelogično da se Grčka i Hrvatska priključe OB, s obzirom na to da su te zemlje članice EU koja ima otvoreno tržište.
"Koliko sam mogla da primijetim, nije bilo reakcija te dvije države na izjavu Brnabić, a naročito ne potvrde da bi one imale interes i želju da se priključe toj inicijativi. Ostaje da se vidi da li su ovo posljednji impulsi i težnja da inicijativa ostane živa kako bi Srbija kroz nju promovisala svoje interese", zaključila je Đukanović.
