Umjetnički projekat, na kojem je Narodni muzej više mjeseci radio, sastoji se iz tri segmenta: izložbe radova date tematike tzv. „starih“ majstora iz fundusa Narodnog muzeja Crne Gore, izložbe radova umjetnika po pozivu autorke projekta i izložbe radova mlađih umjetnika koji su selektovani putem javnog konkursa, odnosno, odabrani od strane stručnog žirija NMCG. Izložbe će se realizovati fazno, u Crnogorskoj galeriji umjetnosti Miodrag Dado Đurić na Cetinju, u vremenskom intervalu od petnaest dana između pojedinačnih segmenata, koji u krajnjem čine jedinstvenu cjelinu.
Otvarajući izložbu, istoričarka umjetnosti i autorka projekta, dr Anastazija Miranović je kazala da je cilj ovog svojevrsnog umjetničkog “preispitivanja” prevashodno da pokaže kako je likovna umjetnost prezentovala, propagirala, artikulisala i reflektovala vrijednosne tekovine NOR-a/NOB-a, neposredno nakon rata, u socijalističkoj, federativnoj Jugoslaviji, kroz djela naših referentnih likovnih umjetnika, a kako ih percipira/interpretira, generacijama poslije, kroz umjetnička djela savremenih likovnih umjetnika. Koliko je i kako umjetnost bila angažovana po ovim temama nekad, a da li je, koliko i kako danas?
Ona je pojasnila da naziv umjetničkog projekta "Što je nama naša borba dala" čini stih pjesme "Drugarice posadimo cvijeće" pretvoren u pitanje.
- Zašto pitanje? Zato što smatramopotrebnim osvrnuti se na temeljne vrijednosne oslonce savremene Crne Gore. Na antifašizam, bratstvo i jedinstvo, na naše zajedničko slobodarsko nasljeđe i sve one značenjski utemeljene društvene stigmate koji su proizašli iz NOR-a i/ili su produkovani na tekovinama NOB-a i revolucije - kazala je dr Anastazija Miranović.
Bez obzira što je poratna umjetnost socrealističkog perioda bila dirigovana, kontrolisana, nametnuta umjetnost, prema riječima autorke projekta, ona je sobom nosila entuzijazam, polet slobodarskog, socijalističkog vremena.
- Odisala je vjerom u “bolje sjutra”, nerijetko produkujući vanredna djela naše istorije umjetnosti, grandiozna ne samo po formatu (koji je bio podrazumijevan i tražen), već i po umjetničkim kvalitetima. Ona nije bila puki “reklamni izlog nove postrevolucionarne vlasti”, sa prikazima njenih dostignuća - bila je mnogo više od toga. Ako se pitamo: „ Da li je umjetnost, u takvim prilikama uspijevala da se izdigne do svoje samobitnosti?“, potvrdan odgovor je neminovan shodno uvidu u dio tih ostvarenja, koji nam omogućava prva izložba art-projekta "Što je nama naša borba dala" - zaključila je dr Anastazija Miranović.
Prva izložba projekta predstavlja značajno umjetničko nasljeđe poratne Jugoslavije socrealističkog perioda, pohranjeno/prezentovano u muzejskim zbirkama Umjetničkog i Istorijskog muzeja Narodnog muzeja Crne Gore. Predstavljena su djela: Antuna Augustinčića, Sretena Stojanovića, Đorđa Andrejevića - Kuna, Petra Lubarde, Mila Milunovića, Aleksanda - Aca Prijića, Branka Filipovića - Fila, Voja Stanića, Miloša Vuškovića, Tome Rosandića, Rista Stijovića, Draga Đurovića, Luke Tomanovića, Antona Lukatelija, Marka Borozana, Voja Tatara, Marka Brežanina, Vere Lubarde, Velimira - Veliše Lekovića, Marijana Detonija, Borka Lazeskog, Sabahudina Hodžića, Sava Radulovića.
Izložbe će biti u postavci do kraja avgusta.
