Ekstremne vrućine ubrzale su nestanak Triglavskog glečera sa planine koja se smatra simbolom slovenačkog nacionalnog identiteta.
Posljednji komad leda nestao je sa slovenačkog glečera na Triglavu, koji je tako postao najnovija alpska žrtva vrelog evropskog ljeta, piše The Guardina.
Nekada moćna ledena masa izgubila je 93 odsto svoje površine između 1983. i 2003. godine, smanjivši se na manje od jednog hektara pregrijane stijene. Ipak, glečer je iznenadio istraživače koji su strahovali da mu se bliži kraj, uspjevši da opstane na planini još dvije decenije.
Tokom posljednjih pet godina, među kojima su i tri najtoplije godine ikada zabilježene u Evropi, preostali led otopio se i sveo na svega nekoliko izolovanih površina. Do kraja ljeta posljednji ostatak glavnog dijela glečera bio je širok svega nekoliko metara. Nove fotografije planinske padine, snimljene prije i poslije sniježnih padavina ovog mjeseca, potvrđuju da leda više nema.
Matija Zorn, direktor Geografskog instituta Anton Melik, kazao je da Triglav „zauzima centralno mjesto u slovenačkom nacionalnom identitetu“ i da nestanak glečera predstavlja gubitak važnog izvora podataka i pokazatelja klimatskih promjena.
"Svake godine sam znao da će leda biti sve manje. Ali svake godine bih se iznova šokirao koliko ga je manje ostalo gore", kazao je on.
Snažni toplotni talasi, dodatno pojačani zagađenjem ugljenikom, poharali su Alpe i velike bijele glečere pretvorili u ono što su naučnici opisali kao „mjesečeve“ kamenite pustinje. Prošlog mjeseca švajcarski glaciolozi utvrdili su da je gotovo petina leda u toj zemlji nestala tokom posljednjih pet godina, dok je samo 2026. godine njegova zapremina smanjena za 5,5 odsto.
U Sloveniji, koja obuhvata jugoistočni dio Alpa, glečer na Triglavu najveći dio svog smanjenja pretrpio je tokom prošlog vijeka. Istorijske fotografije i dokumenti ukazuju na to da je sredinom 19. vijeka glečer zauzimao površinu od oko 40 hektara. Do 1946. godine, kada su naučnici obavili prva zvanična mjerenja, njegova površina smanjila se na svega 14 hektara.
Zorn, koji je prvi put učestvovao u mjerenjima glečera 2001. godine, kazao je da je brzina promjena bila iznenađujuća čak i tokom decenija u kojima je glečer opstajao duže nego što se očekivalo. Mjesto na kojem je morao da stavlja dereze kako se ne bi okliznuo iz godine u godinu pomjeralo se sve više uz planinu, kako se glečer povlačio.
"Otapanje je nevjerovatno. Godine 2002. uzeli smo uzorak ledenog jezgra za geohemijsku analizu i led je bio dubok oko pet metara. Sljedeće godine stajao sam na istom mjestu – ali ne na ledu, već na stijeni", naveo je on.
Triglav je najviši vrh Slovenije i jedan od ključnih simbola njene kulture. U toj zemlji skijaša i planinara postoji uvriježeno vjerovanje da bi svaki Slovenac trebalo da se barem jednom popne na njegov vrh.
Iako je glečer nestao, naučnici su pronašli led u pećinama ispod Triglava, jer su povlačenjem glečera otkriveni novi podzemni otvori. Drugi slovenački glečer, na planini Skuta, takođe se smanjio i istanjio, ali je preostali komad leda bolje zaštićen od sunca nego onaj na Triglavu, pa se očekuje da će opstati još nekoliko godina.
Zapadna Evropa ove godine prošla je kroz najtoplije ljeto otkako postoje mjerenja, što je, prema procjenama, dovelo do najmanje 50.000 smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinama, kao i do skupih posljedica koje su se kretale od propalih usjeva do prisilnog obustavljanja rada elektrana. Naučnici još procjenjuju štetu nanijetu ekosistemima.
Miha Pavšek, glaciolog i planinski vodič, kazao je da se „priroda mijenja pred našim očima“, ali da ljudi to još ne shvataju dovoljno ozbiljno.
"Sa otapanjem glečera kao da nestaje i dio mene“, kazao je Pavšek, koji čuva fotografiju svojih roditelja snimljenu na tom mjestu 1957. godine.
"Postoje stvari za koje su ljudi mislili da su vječne. Glečeri, očigledno, nijesu.“
