Zabilježili smo brojne primjere “pozivanja turista na oprez” bilo da je riječ o crvima mesožderima u Budvi, krokodilima na Adi Bojani i naravno ajkulama u Boki Kotorskoj, Bečićima, Ulcinju...
Ove godine za tu svrhu kratkoročno je poslužio jedan snimak sa društvenih mreža, koji su pojedini portali, bez ikakve dodatne provjere i utvrđivanja činjenica, “zalijepili” u svojim člancima, sa sve komentarima koji su pratili objavu, koje može da napiše bilo ko.
Glavna zvezda je ni manje ni više nego – “nakostrešena zvečarka”.
Snimak je potekato sa jednog TikTok naloga, gdje je postao viralan, podijeljen je više od pet hiljada puta, a ima preko 700 komentara. Dijeljen je i na Facebooku.
Šta znamo o snimku?
Prije svega, jako je teško utvrditi autentičnost snimka, ali upotrebom različitih alata za provjeru kompjuterski generisanog sadržaja došli smo da zaključka da u ovom slučaju nije manipulisano snimkom.
Drugo pitanje jeste, kada je i gdje nastao. Ono što se sa sigurnošću može utvrditi jeste da nije mogao biti zabilježen u aprilu, kada je i objavljen na TikToku, a potom prenijet u medijima, jer je na snimku vidjljiva sasušena trava, što je ne odgovara stvarnom izgledu pomenutog krajolika u ovom periodu godine.
To potvrđuje i naša sagovornica dr Lidija Leković, herpetolog Prirodnjačkog muzeja koja nam je pomogla u analizi video snimka koji je postao viralan na mrežama.
“Što se tiče lokaliteta na kome je napravljen snimak ova osoba navodi da je snimljen u Murićima, selu na obali Skadarskog jezera i da je snimak iz 2023. godine. Nakon analize predjela koji se vidi na snimku zaključila sam da bi ta lokacija mogla biti autentična s obzirom da veoma dobro poznajem te predjele. Ono što se odmah moglo uočiti na snimku i ukazuje da nije mogao biti napravljen u momentu kada je objavljen krajem aprila ove godine jeste sasušeno nisko rastinje pored puta. Ovakvo stanje vegetacije odgovara sušnim ljetnjim mjesecima vjerovatno te 2023. godine (kako u odgovoru na komentare ova osoba i navodi) a ne u aprilu kada je vegetacija veoma bujna i zelena u tom području”, kazala je Leković.
Kako je zvečarka mogla dospjeti u Crnu Goru?
Zmija poput dijamantske zvečarke, koja je izvorno iz Amerike, ne bi prirodno mogla da se nađe u Crnoj Gori – bar ne bez ljudske intervencije, kaže Leković i objašnjava nekoliko načina na koji je potencijalno mogla da se nađe u okolini Skadarskog jezera:
Kroz uvoz/kao egzotični ljubimac
Ljudi ponekad ilegalno ili legalno uvoze egzotične zmije kao kućne ljubimce.
Ako takva zmija pobjegne ili je namjerno puštena u prirodu, mogla bi da završi u lokalnom okruženju.
Šverc ili ilegalna trgovina
Postoji međunarodno crno tržište egzotičnih životinja.
Zmije poput dijamantske zvečarke mogu biti dio ilegalnih pošiljki pa prilikom transporta mogu da pobjegnu ako nijesu adekvatno zbrinute.
Edukacije, izložbe
Ponekad se zmije koriste za edukaciju, snimanja ili putujuće izložbe. U tim situacijama postoji rizik od bijega usljed neadekvatnog zbrinjavanja ili pogrešnog rukovanja.
Leković kaže i da je u konkretnom slučaju snimak možda napravljen sa svojim ljubimcem od strane osobe koja ga je objavila.
"Pošto je mala vjerovatnoća da se osoba koja vidi neuobičajenu, nepoznatu vrstu zmije koja pri tom izgleda opasno, približi i snima prilično dugo osim ako nije herpetolog ili neko ko se amaterski bavi njima. S obzirom da ta osoba u komentarima navodi i da je doživjela i ujed poskoka moglo bi biti da je u čestom kontaktu sa zmijama kao ljubitelj i kolekcionar zmija. Stoga smatram da je ovaj snimak objavljen a možda i napravljen u cilju sticanja publiciteta”, dodaje naša sagovornica.
Kako senzacionalističke vijesti utiču na percepciju građana/ki?
Leković kaže i da senzacionalističke informacije i neprovjerene tvrdnje u velikoj mjeri doprinose pogrešnoj percepciji građana kada su u pitanju zmije, te da se to čini na više načina:
Stvaranje iracionalnog straha
Mediji često prikazuju zmije kao opasne ubice, agresivne predatore ili prijetnju ljudima, iako su u stvarnosti: uglavnom plašljive, ne napadaju bez razloga i većina nije smrtonosna za ljude.
Ovakvi prikazi stvaraju fobije i paniku, naročito kod djece i ljudi koji nemaju iskustva sa zmijama.
Medijska dramatizacija
Naslovi poput: “Zmija teroriše selo!” ili “Opasni gmizavac ušao u dvorište!”, često ignorišu činjenicu da je zmija samo prolazila ili da je riječ o neotrovnoj i nimalo opasnoj vrsti. Ovakve priče narušavaju “reputaciju” svih zmija, bez naučnog konteksta.
Širenje dezinformacija
Građani često vjeruju u mitove (npr. “zmije jure ljude”, “svaka zmija je otrovna”), netačne tvrdnje (npr. “u Crnoj Gori su se pojavile američke zvečarke”). Ove tvrdnje se šire putem društvenih mreža, foruma i tabloida, bez ikakve provjere.
Negativan uticaj na zaštitu prirode
Zmije igraju važnu ulogu u ekosistemu (kontrola populacije glodara, lanac ishrane). Strah i predrasude često vode do: namjernog ubijanja zmija, negativnog odnosa prema zaštiti vrsta, nepotrebne intervencije (pozivanje vatrogasaca, ubijanje neotrovnih zmija)
Naša sagovornica zaključuje da senzacionalizam i dezinformacije ozbiljno narušavaju predstavu građana o zmijama, podstičući strah, predrasude i nasilne reakcije, kao i da je jedini način da se to promijeni jeste kroz naučno utemeljenu edukaciju i odgovorno izvještavanje.
Svakako, nemamo nijedan čvrsti dokaz da je snimak nastao u okolini Skadarskog jezera, ali s obzirom na to da herpetolog Lidija Leković kaže da ne možemo isključiti da je zmija donešena u Crnu Goru, objave medija ne možemo ocjenjivati kao dezinfromacije.
Ipak, bez obzira na to da li je snimak nastao u Crnoj Gori ili ne, mediji su o cijelom slučaju izvještavali senzacionalistički i bez traženja ikakve potvrde o autentičnosti snimka.
