Slavni italijanski umjetnik je na tom remek-djelu fresknog slikarstva u Rimu radio od 1508. do 1512. godine, objavio je Tanjug.
Fascinantni mišićavi likovi muškaraca i žena nesumnjivo svjedoče da je slikar odlično poznavao ljudsku anatomiju.
Poznato je da je Mikelanđelo secirao leševe i učio na njima, baš kao i Leonardo da Vinči, ali je za razliku od njega, uništio sve crteže i bilješke koje svjedoče o njegovim istraživanjima.
U članku objavljenom u časopisu "Neurosurgery", dvojica američkih stručnjaka za neuroanatomiju, Ian Suk i Rafael Tamargo sa Džons Hopkins medicinskog fakulteta u Baltimoru, tvrde da su u vatikanskoj kapeli otkrili anatomske ilustracije koje je Mikelanđelo tako vješto sakrio da su ostale nezapažene ne samo od tadašnjeg pape Julija II već i od miliona vjernika, istoričara i ljubitelja umjetnosti narednih 500 godina.
Suk i Tamargo su proučili vrat i bradu Boga u sceni u kojoj on razdvaja svjetlo od tame u prvom činu stvaranja univerzuma.
Istoričare umjetnosti su već dugo zbunjivale anatomske nepravilnosti u toj slici kakvih nema na drugim freskama, kao i neobičan način njenog osvjetljavanja.Podrobnijom analizom, Suk i Tamargo su zaključili da nije posrijedi nikakva greška već da je u taj dio slike Mikelanđelo zapravo uklopio savršenu skicu-ljudskog mozga.
"Mišljenja samo da je Mikelanđelo, duboko religiozan čovek i izvanredan anatomičar, želio da istakne značenje ove scene i eventualno dokumentuje svoje poznavanje ljudske anatomije, sakrivajući detaljnju neuroanatomsku skicu u liku Boga", istakli su američki naučnici.
Oni, takođe, vjeruju da jedan čudan, uspravni nabor u odori figure Boga zapravo predstavlja kičmenu moždinu, dok drugi, u obliku slova "Y", krije ilustraciju očnog nerva.
Iako se autori u svom članku ne upuštaju u nagađanja o mogućem tajnom značenju skrivenih skica, oni navode da je Mikelanđelo, koji je u kasnijem razdoblju svog života postao sklon spiritualizmu, možda želio da nasluti da čovjeku nije potrebna Crkva da bi neposredno komunicirao sa Bogom, što je bio stav koji se tada smatrao jeretičkim.
