“Američki je predsjednik jedinstven kad je riječ o zahtjevima vezanim uz putovanje”, rekao je neimenovani obrambeni dužnosnik, a prenio The Financial Times.
Zato su u Kijev stigla dva visoka američka zvaničnika, državni povjerenik, pozicija koja odgovara ministru vanjskih poslova Entoni Blinken i ministar obrane Lojd Austin. Put je držan u tajnosti, detalja je malo jer su novinari ostali u Poljskoj pa AP vijest počinje lokacijom: “Blizu poljsko-ukrajinske granice”.
Dva su ministra stigla u Poljsku u dva aviona pa kao i svi evropski zvaničnici koji su posjetili Kijev dosad, sjeli u voz te se tako i vratili u Poljsku. Gdje su se obratili novinarima u ponedjeljak ujutro. U Kijevu su razgovarali s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim za kojeg ministar Austin, kaže da je pokazao “čvrstu želju za pobjedom, a mi smo pokazali čvrstu želju da im u tome pomognemo”.
Austin, američki general, izjavio je kako je prvi korak prema pobjedi vjerovanje da se može pobijediti. I dodao kako Ukrajina, zbog promjene ruske strategije povlačenjem sa šumovitog sjevera zemlje na ravni istok, sada treba drugačiju pomoć u naoružanju. SAD će dodati još 300 miliona dolara finansranju ukrajinske vojske te 165 miliona dolara vrijednog oružja kompatibilnog s oružjem sovjetskog porijekla kakvo koristi ukrajinska vojska. Ukupna američka pomoć Ukrajini od početka ruske invazije tako se popela na 3,7 milijardi dolara.
Gotovo 400 miliona dolara za obranu dobit će i 15 drugih zemalja u regiji srednje i istočne Evrope i na Balkanu, naveo je neimenovani američki zvaničnik za Rojters.
Državni povjerenik Blinken je rekao da su razgovori trajali tri sata i da su pretresli sve teme, a da je američka strategija jednostavna: masovna podrška Ukrajini, masivan pritisak na Rusiju, solidarnost s više od 30 država koje su uključene u ove napore. Ministar Austin je bio još jasniji, SAD želi Rusiju oslabljenu do te mjere da više ne može preduzeti akciju kao što je bila agresija na Ukrajinu.
Blinken i Lloyd najavili su povratak američkih diplomata iz Poljske, gdje su prebačeni nakon početka ruske invazije, u Ukrajinu. Za početak će u iduće sedmice putovati svakoga dana u Lavov, uz ubrzane planove povratka u misiju u Kijevu, rekao je zvaničnik State Departmenta. “Ništa ne može zamijeniti dijalog licem u lice, a tu je i simbolika povratka u zemlju”, brifirao je novinare u Poljskoj pod uslovom da ostane anoniman.
Dodao je i da će predsjednik Džo Bajden u ponedjeljak i službeno imenovati Bridžet Brink, sadašnju ambasadorku u Slovačkoj, koja je služila i u Srbiji, ambasadorkom u Ukrajini. Tako će popuniti mjesto koje je bilo ispražnjeno više od dvije godine.
Dok su novinari Njujork Tajmsa čekali da se ministri vrate iz Kijeva posmatrali su pretovaroružja iz transportnih aviona u tegljače na putu za Ukrajinu.
“Pentagon većinu američkog oružja koje šalje u Kijev ima u vlastitim zalihama, ali se oslanja i na američke obrambene dobavljače koji pretražuju fabrike streljiva u istočnoj Evropi kako bi pronašli novo oružje prema dizajnu iz doba Sovjetskog Saveza”, piše NT.
Tako se ukrajinskim snagama olakšava djelovanje jer su uvježbani u uporabi tog oružja. Posebno je važno osigurati trajni dotok oružja za lično naoružanje jer ukrajinska vojska primarno koristi poznate kalašnjikove. Ali taj kompleks uključuje i rakete te topovske granate, a sve je to pokriveno terminom “nestandardno oružje”, ono koje nije u skladu s NATO standardima.
SAD je kupovao takvo oružje i streljivo nakon terorističkoj napada al-Qa’ide 11. rujna 2001. godine kako bi njime opremao partnerske snage u Avganistanu, Iraku, Siriji i na drugim lokacijama gdje se vojske i policije oslanjaju na naoružanje iz sovjetskog doba. Jedna od kompanija koja se bavi pronalaskom fabrika koje mogu izraditi “nestandardno” oružje i streljivo je Ultra Defense iz Tampe na Floridi koja surađuje s proizvođačima oružja u Rumunjskoj, BiH, Srbiji, Slovačkoj, Češkoj i Bugarskoj. U Srbiji je to primarno dio kompleksa Zastava u Kragujevcu. NYT navodi da te države osiguravaju 90 posto “nestandardnog” streljiva koje kupuje Pentagon.
Interesantna je uloga Srbije u tom projektu jer ona tako, posredno šaljući oružje i streljivo Ukrajini, radi protiv Rusije. Ova informacija baca novo svjetlo na proces pritiska na Beograd da nametne sankcije Moskvi. Prodaja streljiva, a vjerojatno i drugog naoružanja za obranu Ukrajine, mogući je razlog usporavanja izolacije Srbije i od strane EU zbog neusklađivanja vanjske politike. Moskva je sigurno upoznata sa učešćem Srbije u naoružavanju Kijeva, ali je vjerojatno prisiljena prihvatiti takvu igru jer je svjesna da ne može zaustaviti Aleksandra Vučića u tom unosnom poslu. I da tako može odbraniti politiku nenametanja sankcija.
Istovremeno teče i modernizacija ukrajinskog arsenala dostavljanjem novih tipova naoružanja prema NATO standardima uz što teče i obuka ukrajinskih trupa. Na neidentifikovanoj lokaciji u Poljskoj ukrajinski topnici uvježbavaju korišćenje američkih haubica kalibra 155 milimetara i dometa do 40 kilometara. SAD i partneri, nakon što se Ukrajina obranila od prvog ruskog napada, sada postupno uvode i “standardno streljivo”, u skladu s NATO standardima jer u tom slučaju se smanjuje zavisnost od, na primjer, Srbije, a mogu se iskoristiti dupkom ispunjena skladišta u Evropi. Što je važno u svjetlu očekivanog nastavka sukoba, a i kasnijeg uređena sigurnosne arhitekture na prostoru Ukrajine i Crnog mora.
