Ni pojedini razriješeni direktori nijesu željeli javno da istupaju, navodeći kratko da je još sve neizvjesno. Kažu da nemaju časova u školi u kojoj rade, ali da se nadaju da će ih preraspodijeliti negdje drugo kada se obavi raspodjela časova. Praksa je da se časovi raspodijele do 12. jula, ali ove godine se, dodaju oni, kasni, pa očekuju početkom avgusta da se okonča taj posao.
Smijenjeni direktor cetinjske škole ,,Lovćenski partizanski odred“ Veljko Đukanović je u boljoj situaciji, odnosno on neće ostati bez posla. Za naše novine kazao je da se vraća u nastavu, pojašnjavajući da je tako propisano rješenjem o imenovanju za direktora koje je dobio u decembru 2019. godine. Dok mu traje prvi mandat direktora škole - radno mjesto mu miruje.
Upitan da li to znači da će onda neko drugi ostati bez posla, kada se on vrati u učionicu, odgovara da ne zna tačno kakvu će raspodjelu napraviti novi vršilac dužnosti direktora.
“U svakom slučaju, iskombinovaće se sa drugim školama u gradu da svi imamo normu”, rekao je Đukanović.
I smijenjena direktorica podgoričke škole ,,Oktoih“ Mirjana Radulović nastaviće da radi u učionici. Ona je objasnila da se, zapravo, vraća u Ekonomsku školu iz koje je došla na direktorsku poziciju. Na to ima pravo, jer, dok joj traje prvi mandat, kao i Đukanoviću, direktore škola čeka radno mjesto koje su napustili.
Neki direktori odbili rješenja o v.d. imenovanju
Bazu podataka o direktorima koji ostaju bez posla nema ni predsjednica Udruženja nastavnika društvene grupe predmeta profesorica mr Stanka Vukčević, koja je i članica Sinikata. Kaže da nema informaciju o broju smijenjenih, odnosno razriješenih direktora u vaspitno-obrazovnim ustanovama, kao ni podatak da li su svi direktori razriješeni prije isteka mandata.
Ističe da su, s druge strane, kada je riječ o v. d. direktorima, u saznanju da je određeni broj, ne zna iz kojih razloga, odustao, odnosno nijesu prihvatili rješenja o imenovanju.
Vukčević, koja predaje pravnu grupu predmeta, kaže da je nemoguće konstatovati koja prava će ostvariti smijenjeni direktori/ice, jer je toliko konfuzije i kontradiktornosti u posljednjim izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju. Pošto su pojedini najavili da će na sudu potražiti pravdu i dokazati da su smijenjeni mimo zakona, Vukčević kaže da o tome, kakav će njihov dalji status biti, sve zavisi od rezultata sudskih sporova.
“Jedna velika neizvjesnost razriješenim direktorima i, naravno, njihovim porodicama. Pojedini od njih su što se kaže „ni tamo ni ovamo“, niti uslova za penziju niti radnog mjesta”, rekla je ona.
Do 12. juna ove godine, odnosno do stupanja na snagu izmjena i dopuna Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, kao i do jednoobraznog razrješenja direktora u mandatu, njihov status i njihova prava su bila mnogo jasnija i preciznija, smatra predsjednica ovog Udruženja.
Detaljnije je objasnila situaciju ističući da je Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju utvrđeno da direktoru javne ustanove miruje radni odnos za vrijeme prvog mandata na radnom mjestu sa koga je izabran, odnosno da ga čeka prethodno radno mjesto.
Kada je riječ o direktoru koji po isteku drugog mandata na koji je izabran ne bude ponovo biran, raspoređuje se na radno mjesto koje odgovara njegovom nivou obrazovanja, a ako takvog mjesta nema, ostvaruje prava kao zaposleni za čijim je radom prestala potreba, odnosno, proglašava se tehnološkim viškom. Zaposlenom za čijim je radom prestala potreba, a nije mu obezbijeđeno nijedno pravo iz programa ostvarivanja prava zaposlenih (raspored na druge poslove, rad kod drugog poslodavca, prekvalifikaciju, dokvalifikaciju ili druge mjere u skladu sa kolektivnim ugovorom), poslodavac je dužan da isplati otpremninu. Isplaćuje se, dodaje ona, zbog proglašenja tehnološkim viškom u iznosu od 12 bruto zarada ili prosječnih bruto zarada u Crnoj Gori, što je povoljnije za zaposlenog.
Vukčević ističe i da se direktor koji je razriješen u skladu sa odredbama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju može rasporediti na radno mjesto koje odgovara njegovom nivou obrazovanja, a ako takvog mjesta nema, prestaje mu radni odnos.
Vukčević kaže da, naravno, sva slobodna radna mjesta u ustanovama moraju biti dostupna svim kolegama koji imaju ugovore na neodređeno vrijeme kao i direktorima kojima su mandati prekinuti.
“Institut sporazumnog preuzimanja se obavezno mora primijeniti, što je zakonom i kolektivnim ugovorom predviđeno da se realizuje do 15. juna tekuće godine”, poručila je predsjednica Udruženja.
Kontradiktorne odredbe
“Postavlja se pitanje, ko je u prvom ili drugom mandatu. Prelaznim i završnim odredbama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju iz 2017. godine predviđeno je da direktori ustanova koji su izabrani do dana stupanja na snagu zakona nastavljaju sa radom do isteka vremena na koje su izabrani i mogu biti birani najviše još jedanput. Dakle, ovo znači da direktori koji su do tada na primjer odradili drugi ili treći mandat, nakon donošenja zakona iz 2017. vratli su se u prvi mandat. Tako da se danas ne može konstatovati da je neko od direktora bio u trećem ili četvrtom mandatu, što će mnogim direktororima, kojima su prekinuti mandati mnogo značiti za realizovanje prava – kaže ona.
Međutim, dodaje ona, imamo odedbu zakona u kojoj se navodi da direktori koji su razriješeni, bez obzira u kojem su mandatu bili, mogu se (nije obavezno) rasporediti na radno mjesto koje odgovara njegovom nivou obrazovanja ako takvog mjesta ima, a ako ne - prestaje im radni odnos.
“Dakle, u jednoj odredbi, nakon isteka prvog mandata čeka ga radno mjesto, u drugoj, nakon drugog mandata može ga čekati radno mjesto ako ga ima, ili se proglašava tehnološkim viškom ukoliko nema radnog mjesta. A ako se razriješi, bez obzira u kojem je mandatu, može se rasporediti na radno mjesto ako postoji, ako ne, prestaje mu radni odnos”, zaključuje Vukčević.
