Svijet

Ćosić i Tuđman bili za podjelu BiH 1992.

Izvor


907mladkrajisnikkaradzicU zapisima sa sastanka održanog 21. oktobra 1992. u Beogradu, Mladić navodi da je Ćosić obavijestio sagovornike - među kojima su bili predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić i Momčilo Krajišnik - o "nedavnim razgovorima s Tuđmanom", koji je "veoma neprijateljski nastrojen"

"Tuđman je za to da Bosna bude podijeljena na tri dela. On se plaši islamizacije Hrvata i poziva na okončanje rata. Ja sam postavio sljedeći uslov: 'On ne bi trebalo da dovede svoje trupe i ugrozi istočnu Hercegovinu'", rekao je Ćosić, po engleskom prijevodu
Mladićevih zapisa.

Nešto kasnije, Mladić citira riječi tadašnjeg predsjednika SRJ: "Tuđman i ja složili smo se o podjeli, a (mirovni posrednici) Vens I Oven su to odbacili".

907mladdobricaU zapisu sa sastanka političkog i vojnog vrha SRJ, RS i Republike Srpske Krajine u Beogradu 8. januara 1993, Mladić citira i Ćosićeve riječi da se "u principu slaže" s Tuđmanom da bi stanovništvo spornih teritorija trebalo preseliti.

"Ćosić: Tuđman prezire Muslimane u Bosni... On Srbima u Bosni nudi cijelu Posavinu i da siđu iz Bihaća do Livna... U principu, ja se slažem s Franjom Tuđmanom o preseljenju stanovništva", piše u Mladićevim ratnim dnevnicima.

Juče objavljeni izvodi iz Mladićevih zapisa dio su zahtjeva tužilaštva Haškog tribunala da ih uvede u dokaze protiv šestorice političkih i vojnih lidera bosanskih Hrvata, predvođenih Jadrankom Prlićem i Slobodanom Praljkom.

Oni su optuženi za zločine nad Muslimanima u srednjoj Bosni I zapadnoj Hercegovini 1993-94. Stvaranjem tzv. Hrvatske Republike Herceg-Bosne, Prlić i saoptuženi radili su, po optužnici, na formiranju Velike Hrvatske, što je bila i namjera predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana.

907mladslobotudjmanMladićevi zapisi, po haškom tužilaštvu, pokazuju da su vojna I politička vođstva bosanskih Srba i Hrvata, te vlasti u Beogradu I Zagrebu, sarađivali da bi Muslimane prisilili na podjelu BiH.

U jučerašnjem  podnesku citiraju se i već objavljeni Mladićevi zapisi sa sastanaka s predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem i tajnih susreta s vođama bosanskih Hrvata i predstavnicima Hrvatske, uključujući Praljka i Prlića.

U zapisima sa sastanka s Miloševićem 8. jula 1993. u Beogradu, Mladić citira predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića:"Pomoći Hrvatima da bi se prisilili Muslimani za podjelu Bosne".

U istom zapisu, Mladić navodi i Miloševićeve reči: "Muslimanima nuditi prihvatljive opcije... a na ratištu im ruinirati pozicije. Ne bih ja išao na presecanje Muslimana na dvije autonomije. Mi smo ih sve nudili Hrvatima, a (tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo) Tuđman je rekao: 'Uzmite ih vi'".

Milošević je rekao i da "rat mora što prije da se završi" i da "ne bi trebalo davati preveliku podršku Hrvatima da se ne bi ustalili u centralnoj Bosni", piše u Mladićevoj radnoj bilježnici.

Na sastanku, kojem je prisustvovao i šef Službe državne bezbijednosti Srbije Jovica Stanišić, razgovaralo se i o prebacivanju fabrika oružja i municije iz BiH u SR Jugoslaviju, snabdijevanju VRS I plaćanju njenih starešina iz SRJ i "proizvođenju novih oficira" u vojnim školama u SRJ.

U objavljenim Mladićevim zapisima opisuju se i pregovori vojnih i političkih lidera bosanskih Muslimana i Hrvata na štetu Muslimana, koji su vođeni u Pečuju u Mađarskoj i Njivicama u Crnoj Gori 1992-94.

907mladpraljakNa sastanku u Pečuju, 5. oktora 1992, sa "delegacijom Hrvatske", Mladić zapisuje reči Slobodana Praljka koga naziva "zamjenikom ministra odbrane Hrvatske", da je hrvatski cilj "Banovina iz 1939, ako to ne - nastavljamo rat".

"Treba razmijeniti stanovništvo, iseliti Hrvate iz Vojvodine", rekao je, po Mladićevim zapisima, Praljak tokom razgovora u kojem je postignut dogovor o primirju između Hrvata i Srba u BiH.

Tri nedjelje kasnije, isti sagovornici sastali su se u Njivicama, a Praljak ocjenjuje: "Na dobrom smo putu da prisilimo Aliju (Izetbegovića, lidera bosanskih Muslimana) da dijeli Bosnu."

"Mi ćemo što logistički, što prisilom natjerati Aliju da sjedne za sto s Bobanom (Matom, liderom bosanskih Hrvata) i Karadžićem", rekao je Praljak po Mladićevim belješkama, dodajući da je "Tuđman pristao na razgovor s Karadžićem, Ćosićem i Bobanom".

Praljak je rekao i: "Hrvatska neće odstupiti od svog interesa, nećemo pretjerano zaoštravati sa Srbijom. Interes nam je da Muslimani dobiju svoj kanton, da bi se imali gdje odseliti".

Mladić u zapisima detaljno opisuje i isporuke oružja i municije Hrvatskom vijeću odbrane u BiH 1993, kao i davanje vatrene podrške za velike sume novca, o čemu je razgovarao na Jahorini 1993. s komandantom HVO Milivojem Petkovićem.

General Petković je među saoptuženim na procesu Prliću u kojem tužilaštvo namjerava da upotrebi Mladićeve zapise.

Tribunal je ranije saopštio da je oko 3.500 stranica Mladićevih zapisa iz 18 radnih bilježnica, vođenih između 1991 i 1996, zaplijenjeno prilikom pretresa stana njegove supruge Bosiljke u Beogradu, krajem februara.

 

Izvor:Beta

Portal Analitika