Dok se u Crnoj Gori institucionalna borba za očuvanje crnogorskog identiteta sve češće vodi izvan institucija, a crnogorski jezik i kultura odavno su meta političkog ignorisanja i sistemskog potiskivanja, Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) ostaje jedno od rijetkih mjesta otpora.
Posljednja odluka Vlade da, pod sumnjivim proceduralnim izgovorima, onemogući upis nove generacije brucoša, iako formalno povučena dodatno je potvrdila da je ova obrazovna ustanova više od akademskog prostora: ona je simbol nepokorene svijesti o sebi, jeziku i crnogorskom društvu.
15
Tim povodom za Portal Analitika,saradnica u nastavi na FCJK, mr Sanja Orlandić, govori o sve snažnijim pritiscima na Fakultet, političkim motivima iza odluka aktuelne vlasti, ideološkom okviru tzv. „srpskog sveta“, ali i o tome zašto je znanje koje FCJK stvara – znanje koje se ne da ućutkati.
Odluka Vlade politički motivisan čin
Analitika: Pokušaj Vlade da onemogući upis nove generacije studenata na FCJK, iako formalno povučen, otvorio je niz pitanja. Vjerujete li da se zaista radilo o „nesporazumu” i neinformisanosti, kako tvrde, ili je riječ o svjesnom i politički motivisanom aktu? Na osnovu čega temeljite stav?
Orlandić: Ovđe nije bilo nikakvog nesporazuma, bio je to pokušaj da se formalna procedura zloupotrijebi kako bi se u tišini onemogućio upis nove generacije studenata na FCJK. Sama činjenica da se nešto što je godinama bila administrativna rutina iznenada izostavi, i to bez ikakvog obrazloženja, jasno govori da je riječ o politički motivisanom aktu.
U ovom slučaju, pojedini članovi Vlade pokušali su da tehnički detalj pretvore u sredstvo političke opstrukcije. Kad im ne uspijeva da nas diskredituju kroz propagandu – jer se pokazuje da nijesmo nikakvi ekstremisti, već institucija znanja i javnog interesa – onda posežu za birokratskim manipulacijama.
Taj čin je politički motivisan jer cilja na delegitimizaciju jedine javne ustanove koja se eksplicitno zalaže za afirmaciju crnogorskog jezika, identiteta i kulture.
FCJK je za nosioce vlasti neprijatna činjenica
Analitika: FCJK je kontinuirano pod pritiscima, koji su posebno intenzivirani nakon promjene vlasti 2020. Kako objašnjavate upornost i dosljednost s kojom se napadi na Fakultet ponavljaju? Šta se zapravo napada, akademska sloboda, identitetski narativ ili simbolika koju FCJK nosi?
Orlandić: Napada se sve u isto vrijeme – i akademska sloboda, i identitetski narativ, i simbolička snaga koju FCJK ima u crnogorskom društvu. Taj kontinuitet pritisaka nije slučajan, već sistemski: kada imate instituciju koja se ne povinuje političkoj kontroli, koja afirmiše crnogorski jezik bez kompleksa i ne pristaje na prećutnu asimilaciju, postaje meta.
FCJK je za nosioce vlasti neprijatna činjenica, dokaz da crnogorski identitet postoji, da ima svoj jezik, kulturu i obrazovnu strukturu. I zato ga pokušavaju obesmisliti – prvo kao „neopravdan trošak“, zatim kao političku smetnju, a danas već kao simbol koji treba ukloniti ili bar neutralisati.
Teško podnose da postoji institucija koja govori jasno, djeluje slobodno i ne traži dozvolu da postoji. Zato napadi ne prestaju jer FCJK simbolizuje sve ono što ova vlast pokušava da potisne – samosvijest, otpor i nepokornost.
Simbol otpora hegemoniji tzv. srpskog sveta
Analitika: S obzirom na jačanje uticaja tzv. srpskog sveta u Crnoj Gori, mislite li da je aktuelna vlast spremna da ide do kraja u potiranju svih institucija koje nisu pod političkom kontrolom ili koje javno afirmišu crnogorski identitet? U tom kontekstu, može li se reći da je FCJK, dosljednošću u odbrani crnogorskog jezika, kulture i identiteta, postao simbol otpora toj hegemonijskoj agendi? Može li ovaj fakultet biti i pokretač promjena koje bi vratile u fokus građanske i antifašističke vrijednosti?
Orlandić: Sudeći prema dosadašnjim potezima – od finansijskih ucjena i blokada, preko diskreditacije u javnom prostoru, do pokušaja administrativnog ukidanja – jasno je da određeni djelovi vlasti ne kriju ambiciju da potpuno marginalizuju institucije koje ne pristaju na političku lojalnost, posebno one koje afirmišu crnogorski identitet.
Upravo je to suština ideološkog projekta tzv. srpskog sveta – svi koji nijesu pod političkom, kulturnom ili vjerskom kontrolom političkog Beograda označavaju se kao neprijatelji. U Crnoj Gori se to ogoljava iz dana u dan – od prijetnji da će s neistomišljenicima „postupati kao s Turcima“, preko pokušaja sistematskog potiskivanja svega što podśeća na crnogorsku državnost, do agresivnog istorijskog revizionizma kojim se brišu ključne tačke antifašističke, sekularne i suverene prošlosti.
To nije politička pluralnost već pokušaj stvaranja jedne ideološki čiste stvarnosti, u kojoj nema mjesta za razliku, kritiku ni autonomiju. Istorijski revizionizam ključni je dio te strategije, jer bez brisanja i preoblikovanja prošlosti ne mogu da izgrade svoju verziju sadašnjosti.
FCJK je upravo zato postao simbol otpora, ne zato što se nameće kao takav, već zato što dosljedno brani ono što bi u svakoj uređenoj državi bilo podrazumijevano – jezik, nauku i kulturu vlastite države.
On potvrđuje da crnogorski identitet nije ni izmišljotina ni „projekt“, već stvarnost koja se brani znanjem i otpornošću. Potencijal za širu društvenu promjenu leži u toj dosljednosti, u savezništvu s građanskim, antifašističkim i progresivnim silama, koje se, iako trenutno potisnute, nijesu ugasile.
Zatiranje jezika put ka asimilaciji
Analitika: Vladajuće strukture u kontinuitetu izbjegavaju da javno priznaju legitimitet i značaj crnogorskog jezika. Kako tumačite taj odnos prema jeziku kao temeljnom nosiocu identiteta? Može li se govoriti o pokušaju kulturne asimilacije kroz institucionalnu politiku?
Orlandić: Odnos prema crnogorskom jeziku u djelovanju ove vlasti kreće se između ignorisanja i otvorene negacije. Kroz njegovu sistemsku marginalizaciju u obrazovanju, medijima i državnim institucijama, sprovodi se kulturna politika koja ima obilježja asimilacije – pažljivo umotane u proceduralni jezik, ali ideološki krajnje jasne.
Suština takve politike nije u pukom zanemarivanju, već u nastojanju da se crnogorski jezik potisne iz javnog i institucionalnog prostora. Ne priznaje mu se legitimitet, osporava mu se istorijska i naučna utemeljenost, a njegovo prisustvo u sistemu se svodi na formalnost bez suštine. Riječ je o pokušaju da se ono što je ustavom priznato kao službeni jezik države postepeno učini nevidljivim – i na kraju suvišnim.
Studenti prepoznaju kvalitet, dosljednost i viziju FCJK
Analitika: Uprkos pokušajima delegitimizacije, FCJK je do sada odgovarao povećanim interesovanjem mladih ljudi za studiranje upravo na ovom fakultetu. Očekujete li da će i ove godine, uprkos institucionalnim opstrukcijama, interesovanje za upis biti značajno?
Orlandić: Uprkos pokušajima delegitimizacije, interesovanje mladih za upis na FCJK ne jenjava – naprotiv, iz godine u godinu pokazuje se da studenti prepoznaju kvalitet, dosljednost i viziju ovog Fakulteta. Vjerujem da će i ove godine interesovanje biti značajno, uprkos institucionalnim opstrukcijama. Sve to nije rezultat propagande, već predanog i profesionalnog rada – kako u nastavnom procesu, tako i na međunarodnom planu.
FCJK je danas institucija koja ima razvijenu saradnju s brojnim evropskim i svjetskim univerzitetima, učestvuje u međunarodnim projektima, razmjenama i istraživanjima i otvorena je za akademsku mobilnost kroz programe poput Erasmus+.
Takva mreža saradnje potvrđuje da se vrijednost ovog Fakulteta prepoznaje i van granica Crne Gore – što dodatno osnažuje njegov položaj i privlači mlade ljude koji žele ozbiljno i angažovano akademsko okruženje.
Znanje koje se ne da ućutkati – gradi prostor slobode
Analitika: Očekujete li da nakon niza bezuspješnih pokušaja institucionalnog i medijskog progona, hajka na FCJK konačno prestane? Ili vjerujete da će se pritisci nastaviti, možda i intenzivirati? Zašto?
Orlandić: Ne vjerujem da će hajka prestati – bar ne dok institucije poput FCJK postoje kao slobodne, autonomne i jasno određene u odbrani crnogorskog jezika, kulture i identiteta. Pritisci će se vjerovatno nastaviti, možda i intenzivirati, jer ova vlast teško podnosi ono što ne može kontrolisati. Ali to samo potvrđuje da Fakultet stoji tamo đe treba da stoji – uspravno, bez kalkulacije i bez straha.
FCJK nije nastao kao politička reakcija, već kao izraz ideje koja je starija od nas i koja će trajati i poslije nas – ideje da crnogorski jezik, književnost i kultura zaslužuju prostor, poštovanje i institucionalnu zaštitu. Koliko god hajka trajala, ona ne može poništiti ono što se gradi znanjem, posvećenošću i otpornošću. Znanje koje se ne da ućutkati – gradi prostor slobode.
