Sociolog religije Mirko Đorđević smatra da slučaj vladike Artemija od samog početka nije bio uobičajen, ali sam sukob je dobio dimenzije koje nisu neočekivane.
Prema Đorđeviću, do raskola je praktično došlo i sada je jedino pitanje do kakvih će zapleta doći.
Od raskola se još uvijek može pobjeći, ali samo za slučaj da se vladika Artemije povinuje vrhovnom vjerskom autoritetu - patrijarhu Irineju, Saboru i Svetom arhijerejskom sinodu. "Riječ je o Artemijeovskom raskolu mada bi ga trebalo nazvati kosovoski raskol, jer je sve počelo sa Kosovom i oko Kosova", naveo je Đorđević u izjavi Tanjugu, prenosi Blic.online.
Đorđević kaže da vladika Artemije ne odustaje i podsjeća da on za sobom ima osamdesetak monaha, drugih dijelova Crkve, pristalice u samom Saboru, a podržava ga, po ovom analitičaru, i dobar dio laičke i političke javnosti.
Umirovljeni vladika Artemije zatražio je prije nekoliko dana od Sinoda i Sabora da mu bude vraćena Eparhija raško-prizrenska koja mu je, kako tvrdi, nasilno oduzeta.
Sinod je s druge strane odlučio da Artemiju zabrani činodejstvovanje do jesenjeg zasjedanja Sabora.
Ukoliko se Artemije o takvu odluku crkvene vlade ogluši, po Đorđeviću, nastaje raskol.
"Nije teško odgodnetnuti da je riječ o raskolu koji će dugo potresati crkvu jer i u samoj Crkvi kažu da je riječ o raskolu koji se ne može oprati ni krvlju mučenika", naveo je Đorđević.
Priča se, kaže Đorđević, zaoštrava oko najave papine posjete Srbiji, bez obzira da li će to biti prije ili 2013. u vrijeme proslave Milanskog edikta u Nišu pri čemu patrijarh ne krije radost što će moći da razmijeni "bratiski celov" sa papom.
"Budući da je riječ o nepomirljivim tencencijama, bitka je ljuta", primijetio je Đorđević.
Ukoliko do raskola dođe, proglasiće ga Sveti arhijerejski Sabor, saborskim aktom.
Đorđević dalje ocjenjuje kako su svi izgledi, za sada, da će se to dogoditi budući da Artemije ne odustaje.
Sa druge strane, primijetio je Đorđević, patrijarh vjeruje da bi se Artemije, ipak, mogao prikloniti odlukama Sabora i Sinoda i njemu kao vrhovnom vjerskom autoritetu.
Poznavaoci crkvenih prilika kažu da to neće biti ni prvi ni jedini raskol i da na njega treba gledati potpuno hladne glave, posebno kada su u pitanju mediji.
Krivice, kažu, ima na objema stranama, a Crkva mora da bude dio civilizacije i tradicije koja se poštuje, a ne robuje joj se.
