Shodno zakonskom roku, Specijalno tužilaštvo je podiglo optužnicu na isteku šestog mjeseca pritvora, 30. decembra prošle godine. No, umjesto reakcije suda, do današnjeg dana optužnica – nije potvrđena.
I dok Petar Lazović u Istražnom zatvoru čeka da se sud izjasni o navodima iz optužnice, duže od godine traje medijsko ,,presuđivanje“, kroz objavljivanje njegove navodne prepiske sa Skaj aplikacije, materijala kojim isključivo, posredstvom Europola, raspolaže Specijalno državno tužilaštvo iz kojeg se – gotovo svakodnevno – plasiraju djelovi uslužnim medijima da bi se nastavilo javno targetiranje, najčešće i gotovo svakodnevno posredstvom dnevnog lista ,,Vijesti“.
Tako je, zahvaljujući nepostupanju sudova, protekla trećina roka od tri godine za donošenje prvostepene presude, što bi podrazumijevalo poštovanje standarda za suđenje u razumnom roku.
Sudijska “prebacivanja loptice”
Prema informacijama Pobjede, odbrana Petra Lazovića je kontrolni zahtjev predsjedniku Višeg suda u Podgorici Borisu Saviću uputila 27. jula, da bi odgovor o odbijanju kontrole optužnice stigao u avgustu.
U odgovoru je sudija Savić naveo da smatra da ,,rok od osam mjeseci bez odluke o optužnici nije dug rok“ i otkrio odbrani ono što joj je do tada bilo nepoznato: da je Specijalno tužilaštvo zatražilo da se okrivljenima koji su u bjekstvu u ovom predmetu – Zviceru, Vujotiću, Miloviću i ostalima - sudi u odsustvu, ali odluku o tome sudija Savić tada još nije donio.
Nakon toga, odbrana Petra Lazovića je 5. septembra uputila žalbu sudiji Mušiki Dujoviću, ali ni on još nije donio odluku, jer je zakonski rok 60 dana.
Početak suđenja Lazoviću nije ni na vidiku, jer djelimično potvrđena optužnica pola godine ,,šeta“ na relaciji Viši – Apelacioni sud.
Povod za ,,šetnju“, koja još nije završena, su žalbe tužilaštva na odluku sudije Višeg suda Zorana Radovića od 10. marta da, usljed nedostatka dokaza, obustavi krivični postupak za tri od 17 tačaka optužnice.
Lazović je u pritvoru petnaest mjeseci i ovaj proces jedini je primjer u Crnoj Gori u kojem odbrana ne odugovlači, već - traži suđenje.
Žalbe bez efekta
Prva žalba Specijalnog tužilaštva je djelimično urodila plodom jer je sudija Radović ljetos prihvatio stav Apelacionog suda da su fotografije oružja sa Skaj aplikacije kredibilan dokaz da su se Ljubo Milović, Radovan Mujović i Radoja Živković bavili švercom, a Petar Lazović nedozvoljenim držanjem oružja.
Sudija Radović, međutim, odbacio je tvrdnje optužbe da je 2020. godine ispred zgrade kotorske policije pokušano ubistvo Jovana Vukotića, već je konstatovao da se radilo o pripremnim radnjama.
Prema posljednjim informacijama Pobjede, nakon žalbe tužilaštva na ovu odluku, Apelacioni sud je po drugi put vratio predmet Višem sudu, a sudija Radović uskoro bi trebalo da zauzme stav u vezi sa dešavanjima ispred zgrade kotorske policije gdje je Vukotić 2020. godine priveden na informativni razgovor.
Tužilaštvo od 18. jula do 30. decembra sprovodi istragu. U tom periodu, tih šest mjeseci saslušani su okrivljeni koji su u pritvoru i nije bilo bilo koje druge radnje!
Na vidiku nema ni mogućnosti da bi Petar Lazović mogao napustiti Istražni zatvor u Spužu gdje je završio sredinom jula prošle godine iako je prethodno sam došao u kancelarije Specijalnog policijskog tima i sa sobom donio službeni pištolj i putne isprave u nadi da će mu biti dozvoljeno da se brani sa slobode.
A toj mogućnosti se nadao jer je – i nakon pisanja portala Libertas o njegovoj navodnoj saradnji sa kavačkim klanom – Lazović ostao u Podgorici bez pomisli da napusti Crnu Goru, kako je kazao sudiji prilikom razmatranja jedne od nekoliko ponuda jemstva. Posebno je važno napomenuti da ovaj bivši službenik ANB posljednjih pet godina nije napuštao Crnu Goru i sam se javio policiji, iako je nalog o njegovom privođenju tužilac izdao 12. jula prošle godine.
I pored tih činjenica, sud je do sada odbio sva jemstva koje su porodica i prijatelji ponudili za slobodu Lazovića, uprkos još jednoj - da se radi o višemilionskim iznosima i do sada najvećoj ponuđenoj garanciji.
Politička pozadina
Porodica i advokati Petra Lazovića smatraju da pritvaranje i procesuiranje bivšeg operativca ANB-a aktuelnoj izvršnoj vlasti, oličenoj u premijeru Dritanu Abazoviću, prvenstveno služi kao instrument za prezentaciju vlastite moći i stvaranja slike u javnosti da su premijer i njegovi najbliži saradnici, koji vole da koriste sintagmu ,,ruka pravde“ – jedini borci protiv organizovanog kriminala u Crnoj Gori.
Odbrana je preko medija više puta apelovala na premijera u tehničkom mandatu Abazovića, ali i medije koji su očito u sadejstvu sa premijerom – dnevni list ,,Vijesti“ i portal Libertas pres - da poštuju pretpostavku nevinosti u slučaju Petra Lazovića koji, kako je istakla odbrana, ,,doživljava linč i pravnu agresiju najvećeg stepena“.
Sve ono što se dešavalo u ,,slučaju Lazović“ pokazalo je direktno miješanje izvršne vlasti u postupanje istražnih organa, uz do sada nezabilježenu logističku podršku pojedinih medijskih kuća.
Pored odlazećeg premijera, određenih medija, u javnom targetiranju Lazovića svoj doprinos dalo je i Specijalno državno tužilaštvo iz kojeg su ,,procurile“ informacije u određenim medijima.
Advokati Lazovića govoreći o ovom problemu navode da su ,,najčešće saznavali informacije o samom toku postupka iz ,,Vijesti“, prije nego od nadležnog tužioca“.
Slučaj Petra Lazovića je pokazao da su sudovi pod jakim pritiskom političara izvršne vlasti koji javno ,,izriču presude“ prije sudskih vlasti.
Čekajući epilog
Umjesto sprovođenja jasnih zakonskih odrednica, prilikom određivanja, ali i ukidanja pritvora, jedini važeći parametri nosilaca sudske vlasti su – javno iznijeta očekivanja o ishodu postupaka od strane političkih predstavnika kao i prikazivanje navodnih izvršilaca krivičnih djela uz otvoreno sugerisanje koje mjere se očekuju da budu preduzete.
Odbrana Lazovića smatra da su sudovi zakazali do te mjere da danas, i pored obavezujućih i veoma jasnih zakonskih odredbi, imamo nerazumno probijanje procesnih rokova u pritvorskim predmetima.
Advokatica Maja Zeković je, govoreći nedavno za Pobjedu o situaciji u crnogorskom pravosuđu, između ostalog kazala i da mjera pritvora, koja je zakonom strogo definisana da se samo izuzetno određuje i samo ako se ne može ostvariti drugom mjerom pretvara u prisilno izvršavanje još neutvrđenih kazni zatvora, odnosno u čistu odmazdu i zadovoljavanje predatorskih političkih ambicija.
Pismo bez odgovora
Petar Lazović, tada još službenik ANB-a, uputio je 14. juna 2022. godine, preko svoje pravne zastupnice, advokatice Maje Zeković, pismo na adrese tadašnje vršiteljke dužnosti VDT Maje Jovanović, glavnog specijalnog tužioca za organizovani kriminal Vladimira Novovića, tadašnjeg direktora ANB-a Sava Kentere, direktora Uprave policije Zorana Brđanina, tada potpredsjednika Vlade Raška Konjevića i člana Odbora za bezbjednost Skupštine Crne Gore.
Lazović je još tada ukazao na spregu određenih krugova vlasti i medija koji, kako tvrdi, selektivno objavljuju tajne podatke čime ga unaprijed optužuju. Već tada su pojedini mediji počeli da objavljuju djelove prepiske sa Skaj aplikacije.
“Kompilacija podataka koje posjeduju državni organi i koji bi po Ustavu i zakonu morali biti čuvani kao službena tajna, na volšeban način dospijevaju do javnosti. Postavlja se logično pitanje – kojim kanalima tajni podaci dospijevaju u medije i zašto se podaci objavljuju selektivno? Naravno, podaci bez provjere, predstavljeni tako da unaprijed optužuju i stvaraju negativnu sliku o pojedincu”, stoji u dopisu Lazovića.
Konstatuje da se na taj način obesmišljava pravo na poštovanje prezumpcije nevinosti, utiče na javnost stvaranjem, unaprijed i bez dokaza, utiska o krivici pojedinca, a naravno utiče se na postupanje državnih organa.
Nadalje u dopisu Lazović ponavlja da je objavljivanje ,,neprovjerenih i netačnih, ali sasvim sigurno podataka koji su morali biti najstrože čuvana tajna“, predstavlja direktno kršenje pretpostavke nevinosti, uskraćivanje prava na odbranu i djelotvoran pravni lijek.
“Masivnost i širina ove kampanje, odsustvo bilo kakve reakcije u cilju uspostavljanja sistema postojanja osnovnih ljudskih prava, ukazuju da Petar Lazović zaštitu svojih prava, umjesto u domovini, mora tražiti pred međunarodnim organizacijama. Takav motiv medijske pripreme za likvidaciju pojedinaca iz sektora bezbjednosti nije nepoznat u našem društvu. Haranga koja se trenutno vodi protiv Petra Lazovića samo je kopija istih ili veoma sličnih ranije izvedenih aktivnosti i interesno povezane grupe pojedinaca, koje su dovele do više nerasvijetljenih ubistava i samoubistava”, tvrdio je Lazović.
On je na kraju saopštio i motiv slanja dopisa čelnicima bezbjednosnih institucija.
“Imajući u vidu ozbiljnost, finansijske i organizacione kapacitete kriminalne strukture koja stoji iza medijske i očigledno jednog dijela institucionalne pripreme za uklanjanje Petra Lazovića iz sektora bezbjednosti, a moguće i sa lica zemlje, želim da ovo pismo ostane trag kao svjedočanstvo događaja koji se mogu u bliskoj budućnosti desiti”, kazao je Petar Lazović.
Nepun mjesec kasnije, 18. jula 2022. godine, funkcioner Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović, nakon što se odazvao na poziv Specijalnog državnog tužilaštva, uhapšen je u Podgorici.
Četrnaest mjeseci docnije, Lazović je i dalje u Istražnom zatvoru u Spužu, a optužnica protiv njega još nije potvrđena.
