Nema ni jednog dokaza iz kojeg bi se mogao izvesti zaključak da je biznismen Aleksandar Mijajlović koristeći wats up i vajber, lično angažovao i u kriminalnu organizaciju uključio bivšeg šefa kontraobavještajne službe Draga Spičanovića, nekadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica Milovana Pavićevića, višu državnu tužiteljku Andrijanu Nastić, policajca Vladana Lazovića i političara Predraga Boškovića, te im odredio uloge i zadatke, navodi se u odluci sudije Zorana Radovića u koju je Portal ETV imao uvid.
Vijeće, kojim je predsjedavao sudija Radović, a koje su činili sutkinja Vesna Kovačević i sudija Boris Savić, obustavilo je postupak protiv Mijajlovića i ostalih. U obrazloženju koje je napisano na 15 strana, detaljno je analiziran svaki navod iz optužnice Specijalnog državnogtužilaštva.
Zaključak vijeća je jasan – nijedan od navoda optužnog akta nije potkrijepljen dokazima koji bi potvrdili da je Mijajlović organozovao kriminalnu grupu.
Nije sporno, kako se navodi u odluci, da pojedini članovi kriminalne organizacije ne moraju znati ko su ostali članovi, ali moraju biti svjesni zajedničkog djelovanja usmjerenog ka ostvarivanju zajedničkog cilja -sticanju nezakonite moći.
Mijajlović, Spičanović, Pavićević, Nastić, Lazović i Bošković u odbranama su negirali izvšenje krivičnih djela. U odluci se navodi da u optužnici nema dokaza- iskaza svjedoka, sadržaja telefonskih razgovora, međusobnih telefonskih poruka, pisanih i drugih dokaza – na osnovu kojih bi se mogao izvesti zaključak o postojanju osnavane sumnje da su okrivljeni počinili krivična djela pa postupak treba obustaviti.
OPTUŽBE BEZ DOKAZA
Sud je posebno razmatrao tvrdnje Tužilaštva o navodnom angažovanju drugih osoba. Iako je u ispravljenoj optužnici termin „vrbovanje“ zamijenjen terminom „angažovanje“ ni takva formulacija, prema ocjeni vijeća, nije mogla opstati jer ne postoji nijedan dokaz da je Mijajlović angažovao i u kriminalnu organizaciju uključio ostale članove.
“Nije navedeno kada im je i kako odredio uloge i zadatke, niti postoji jedan dokaz koji potvrđuje ove navode iz dispozitiva optužnice... U novoj optužnici Mijajlović je označen da je u kriminalnu organizaciju uključio Boškovića, Lazovića, Spičanovića, Nastić i Pavićevića, pri čemu se ne može izvesti zaključak o njihovom uključivanju u kriminalnu organizaciju, niti koje im je uloge i zadatke odredio, a kamoli da su oni te uloge i zadatke prihvatili”, piše u obrazloženju o obustavljanju postupka.
Sudija Radović je ukazao da u optužnici nije navedena nijeda poruka koju je Mijajlović poslao ostalima a iz koje bi se mogao izvesti zaključak da ih je uključio ili angažovao u kriminalnu organizaciju. Takođe, nema ni poruke koja bi ukazivala na to da su Pavićević, Spičanović, Nastić, Lazović i Bošković prihvatili članstvo u kriminalnoj organizaciji i kriminalni plan.... Iz predloženih dokaza, prema stavu suda, nije bilo moguće naslutiti ni koja su to druga, još neidentifikovana lica prihvatila članstvo u kriminalnoj organizaciji.
O NAVODNOJ KORISTI
U obrazloženju je naglašeno i da u optužnici nije navedeno kakvu je korist, u krivičnopravnom smislu, Mijajlović pribavio dobijanjem podataka od policijskih službenika.
“Samo dobijanje podataka kojim Uprava policije raspolaže ili koji su pribavljeni u vršenju službe i obavljanjem policijskih poslova, ni u kom slučaju se ne može podvesti pod pojam, ne samo materijalne, već i nematerijalne koristi . U optužnici se korist kao element bića krivičnog djela zloupotreba položaja poistovjećuje sa dobijanjem podataka”, piše u obrazloženju. U odluci je istaknuto da samo posjedovanje određenih podataka, bez njihovog daljeg korišćenja ili valorizacije, samo po sebi ne može predstavljati korist!
Prema stavu sudskog vijeća, u optužnici nema nijednog dokaza da je Mijajlović podatke koje je dobio iskoristio u kriminalne svrhe, dok samo posjedovanje takvih podataka, kako je ocijenjeno, samo po sebi ne predstavlja pribavljanje bilo kakve koristi.
“Po nalaženju suda dokazi priloženi uz optužnicu ne opravdavaju onaj stepen sumnje koje je neophodan da bi se jedna krivičnopravna stvar iznijela na glavni pretres”, zaključeno je u obazloženju odluke.
