Odluka o Obrenovićevom oslobađanju donio je u septembru 2011. godine tadašnji predsjednik Tribunala Patrik Robinson, ali je ona do danas bila pod pečatom, saopšteno je iz Tribunala u Hagu.
Obrenović je oslobođen iako nije izdržao dvije trećine kazne, što je u dosadašnjoj praksi Tribunala bio nužan uslov za prijevremeno oslobađanje. U trenutku oslobađanja, Obrenoviću je isteklo tek više od polovine kazne.
Sudija Robinson obrazložio je da je takvu odluku donio zbog Obrenovićeve "izuzetne saradnje" s haškim tužilaštvom, a uprkos veoma velikoj težini zločina za koje je osuđen nakon što je priznao krivicu.
Datum oslobađanja Obrenovića, naveden u odluci, zatamnjen je. Iz obrazloženja odluke, međutim, može se zaključiti da je Obrenović oslobođen u januaru ove godine. Sudija Robinson je u odluci precizirao da bi dvije trećine Obrenovićeve kazne isteklo u avgustu 2012, a da će on biti oslobođen "osam mjeseci" ranije.
Obrenović je u maju 2003. priznao krivicu za učešće u progonu srebreničkih Muslimana, uključujući i ubistvo 7.000 zarobljenika u danima pošto je VRS 11. jula 1995. zauzela taj grad. U decembru 2003. osuđen je na 17 godina zatvora, a u junu 2004. prebačen je u Norvešku na izdržavanje kazne.
Za vrijeme rata u BiH, Obrenović je u činu majora bio načelnik štaba Zvorničke brigade VRS u čijoj su se zoni odgovornosti odvijala masovna ubistva zarobljenih muslimanskih muškaraca.
Obrenović je bio optužen zajedno sa oficirima VRS Momirom Nikolićem, Vidojem Blagojevićem i Draganom Jokićem. Uoči početka suđenja u maju 2003, krivicu je prvi priznao Nikolić koga je zatim Haški tribunal kaznio sa 27 godina zatvora. Poslije žalbe, kazna mu je smanjena na 20 godina.
Poslije nedjelju dana suđenja, i Obrenović je priznao da je kriv za najtežu i sveobuhvatnu tačku optužnice - progon Muslimana na rasnoj, vjerskoj i političkoj osnovi, a tužioci su, u okviru nagodbe, preostale optužbe povukli.
