- Ljekarskoj profesiji presuđeno je prije suđenja. Najviše me boli što je presuđeno od onih koji bi trebalo da je zaštite! Presuđeno je u medijima, ćutanjem Ljekarske komore i pričom od strane Ministarstva zdravlja. U Kliničkom centru u Podgorici odrade se intervencije na kojima bi se pozavidjelo u mnogo jačim centrima. Kada je kod nas objavljen tekst o ljekarskom umijeću i požrtvovanju? Zato nas svakoga dana medijski raspinju!“
Tako priča dr Dragan Đurović, urolog u podgoričkom KC-u, ljekar veoma otvoren za razgovor sa novinarima.Ali, da ne bude zabune. Lakše je nagovoriti anonimca da javno progovori o ko zna kojim delikatnim stvarima, nego ljekare u Crnoj Gori da popričaju sa novinarom o svojoj poziciji u društvu. Dr Đurović jedan rijetkih koji je prihvatio da, bez dlake na jeziku, govoi o aktuelnim nemilim zbivanjima u zdravstvu – priči o korupciji, sporu na relaciji Ministarstvo zdravlja– Bolnica u Kotoru, prvoj presudi za korupciju u zdravstvu, izrečenoj nedavno protiv podgoričkog ortopeda dr Nenada Vukčevića.
Tekst koji slijedi je uglavnom ljekarsko viđenje problema u zdravstvu, priča onih koji žive od tog teškog posla i koji su svakog dana na iskušenjima. Portal Analitika na ovaj način tek otvara serju tekstova koji će istraživati probleme crnogorskog zdravstva. Jer, ljekarska šutnja vrijedna je istraživanja taman koliko i nivo korupcije u zdravstvu, čime se upravo bavi crnogorsko Ministartvo zdravlja u saradnji sa UNDP-om.
Specijalna telefonska linija u Ministarstvu zdravlja: Rezultati istraživanja još nisu prikupljeni, ali će i ovi, kao i prethodni na temun korupcije biti bazirani na percepciji ispitanika na pomenutu temu. To je, jednostavno, pojava koju je najteže egzaktno proučiti i još teže pred sudom dokazati.
U međuvremenu, crnogorsko Ministarstvo zdravlja odlučilo je da se sa nemilom pojavom obračuna na jedan kontroverzan način. Već neko vrijeme postoji otvorena telefonska linija za prijavljivanje slučajeva pokušaja korupcije u zdravstvu. Portal Analitika poslao je - još prošle sedmice - Ministarstvu niz pitanja na temu „telefona za korupciju“, u nadi da ćemo saznati barem koliko je do sada bilo anonimnih prijava. Do pisanja ovog teksta, odgovor nije stigao. Ono što je javnosti poznato, jeste da je javni spor na relaciji Ministarstvo – Bolnica u Kotoru počeo upravo od prijave na pomenuti telefon. Druge, konkretne, detalje ne znamo - ko je u bolnici optužen, za koliko novca... Uslijedili su, prilično neuobičajeno, pozivi preko medija za ostavku menadžmenta od strane ministra Miodraga Radunovića. Slučaj, za sada, tapka u mjestu.
Kampanja protiv ljekarske branše: Da li ovakva telefonska linija u kojoj je maksimalno zaštićen njen korisnik može biti realan izvor informacija ili pak može da bude i otvoreno polje za razne zloupotrebe i denuncijacije? U crnogorskom javnom životu, to svakako ne bi bilo prvi put. Čak se i Ljekarska komora oglasila - nije baš ćutala - kako kaže dr Đurović. Njen dugogodišnji predsjednik, dr Đoko Jočić, takođe je pozvao pacijente da prijavljuju slučajeve korupcije.
„Ako devijacije postoje, kod nas je nemoguće da se za njih ne zna. Ali, postoje drugačije metode borbe,“ kaže za Portal Analitika dr Vladimir Pavićević, inače predsjednik sindikata u podgoričkom Kliničkom centru. U principu, on nije protivnik ni anonimnih telefonskih prijava.
„Ali, ne možete sa nedokazanim anonimnim tvrdnjama izlaziti u javnost. Postoje i unutrašnje kontrole i unutarsistemsko sankcionisanje. Prije nego što se krene u u javno anatemisanje i sankcionisanje bez dokaznog sudskog postupka, mora se osmisliti način utvrđivanja istinitosti tih dojava. Pogotovo ne možete krenuti u blaćenje preko medija“, dodaje dr Pavićević.
„Ko će ljekaru nadoknaditi moralnu i profesionalnu štetu i ako se dokaže da to nije istina? Neka jednom izađe nešto negativno o njemu u medijima, sa njim je gotovo. I njegova djeca će ispaštati“, tvrdi dr Đurović. On je mišljenja da je, prije nego o borbi protiv korupcije, ovdje riječ o pravoj kampanji protiv ljekarske branše, što će, kako kaže, imati višestruke i dalekosežne negativne efekte:
„Ko tu kampanju sprovodi ne znam, ali je očito da se sprovodi. Koji je krajnji rezultat toga? Ljekari će se truditi da rade što manje, jer zbog eventualnog neuspjeha u liječenju mogu ga optužiti za korupciju, a radio manje ili više, za njegov materijalni status nema nikakve razlike“, smatra dr Đurović.
„Ljekar specijalista sa 10 godina staža ima 560 eura, bez perspektive da će dobiti stan. Ako radi u specijaliziciji koja ima dežurstva, može dostići do 800-850 eura mjesečno, ali na uštrb porodice i njegovoga zdravlja, kao što je na uštrb porodice i privatni rad ljekara koji rade po cijeli dan ne bi li obezbijedili egzistenciju, iškolovali djecu, platili kiriju stanodavcu. Zovu me doktore, a u kafani sam posljednji koji može piće da plati“, nadovezuje se dr Pavićević. I on govori o pravoj kampanji protiv cijele branše. Korijene i motive, veli, ne umije i ne može da shvati.
„Materijalni status davno nam je degradiran. Sada nam se degradira i javni ugled. Sve će manje biti dobrih srednjoškolaca koji će željeti da upišu medicinu. Jer, zašto bi učili i radili naporno cijeloga života, da bi bili dio nečega i moralno i materijalno potcijenjenog“, pita dr Pavićević.
Kada smo postali „crne duše u bijelim mantilima“: Dr Snežana Ćorac, direktorka privatne podgoričke ordinacije „Merkur Nera“, dugo je bila ljekar u Kliničkom centru. Ona tvrdi da značajan dio odgovornosti za loš društveni i materijalni status snose sami ljekari. To je bio, kaže, i jedan od značajnijih motiva da napusti javno zdravstvo.
„Napustila sam Klinički centar kada sam shvatila da nismo cjelina i da ja ne pripadam toj uparloženoj bari“, kaže za Portal Analitika dr Ćorac i dodaje: „Radila sam po 10 - 12 sati dnevno, ali je bilo bitnije da li sam ujutro zakasnila 5 minuta na kolegijum.“
Kao i mnoge njene kolege, i ona smatra da je prvi pravi korak u borbi protiv korupcije – adekvatna nagrada za rad. „Kako je moguće da je plata ljekaru specijalisti odjednom tri puta manja u startu od plate sudije? Nekada smo bili jednako rangirani. Sada ljekar sa svim dežurstvima ne može zaraditi pola sudijske plate. Od kad su sudijama povećali plate, nema priče o korupciji u pravosuđu! Nemoralno je držati plate na ovom bijednom nivou i pričati o korupciji. Znali su reći – 'jadna' doktorka. Zamislite – doktorka, a jadna! Za 4 sata pripravnosti nisam mogla kuputi sto grama kafe! Ali, mi nemamo profesionalno udruženje. Našu profesiju nema ko da brani“, dodaje sagovornica Portala Analitika.
A telefon u Ministarstvu?
„Ispod nivoa profesije je komentarisati špijuniranje i mogućnost da neko može na taj način da denuncira. Dobro poznajem naš mentalitet. Daju ljekaru flašu pića, a onda tvrde da im je tražen mito.“ Dr Ćorac je i član Ljekarske komore. „To su vam dva sastanka godišnje“, kaže.
- Čitao sam o sudiji koji je optužen javno da je tražio mito. Istoga dana je udruženje sudija, ili pravnika, ne znam, dalo saopštenje. Kada se oglasila naša Komora? Ne znam ko je izabrao to rukovodstvo, ni kada ga je izabrao, ni na koji period. Osim što dijele licence, nije uradilo apsolutno ništa za naš položaj, tvrdi dr Đurović.
Biznismeni, sponzori javnog zdravstva: U Crnoj Gori ima 8.500 zaposlenih u javnom zdravstvu, od čega je 1.500 ljekara. To je kompleksan i skup sistem za čije je funkcionisanje neophodno mnogo što-šta – od samih bolničkih i ostalih struktura, do skupe opreme, velikih količina potrošnog materijala – do uskostručnog i kvalifikovanog kadra za koji je poželjno obezbijediti stalnu edukaciju.
- Za nas nikada nema novca. Nekakvim privatnicima, biznismenima, uz to strancima, otpisuju milionske dugove iz budžetskih sredstava. Čijih? Od čega? Od nas i od pacijenata? A u Kliničkom centru godinama ne finansiraju odlaske na kongrese. Ovo je profesija u kojoj se skoro svakodnevno izmisli nešto novo, novi ljekovi, nove hirurške procedure. A naš ljekar, ako želi da ode na slično usavršavanje, mora da traži sponzore među biznismenima! Naš ministar nam zamjera što prihvatamo ponude farmaceutskih kuća za odlazak na kongrese, kaže dr Đurović.
I medicinska usluga ima svoju tržišnu vrijednost. Jedna urološka hirurška intervencija, objašnjava dr Đurović, košta između 400 eura do 2-3 hiljade, ali i 15 hiljada eura. On je samo na aparatu za razbijanje kamena prošle godine odradio 220 intervencija. Za pacijente koji su tu uslugu radili u Beogradu - dok aparat u KC-u nije radio - Klinički centar Srbije dostavljao je fakture od po 1.500 eura po intervenciji.
- Nije nezanimljivo reći – za 500 eura plate radim nešto što na tržištu vrijedi milione. O cijeni zdravlja ne govorim. U redu je, hajde da pričamo o korupciji, ali hajde malo i o mom radu. Nedavno sam dobio podatak da u Kliničkom centru Srbije, koji je za nas referentna ustanova, gdje su naši profesori kod kojih smo polagali specijalizacije, samo 10 odsto urologa ima između 800 i hiljadu pregleda godišnje. A kod nas, svi urolozi imaju preko 1.500 pregleda u godini, kaže dr Đurović.
Dr Ćorac tvrdi da u javnom zdravstvu zadovoljni nisu ni davaoci ni korisnici usluga. Svi su mišljenja da nije u redu objavljivati na prvim stranama novina bombaste natpise o navodnim ljekarskim greškama, navodeći neprovjerene laičke tvrdnje medicinski potpuno neobrazovanih ljudi. Populizam, medijsko podilaženje širokim neukim masama ne pitajući za cijenu ni za etiku i moral? Etika i moral, na kraju, neophodni su i u novinarstvu, taman koliko i u zdravstvu.
Ljekari-političari nikada nisu stali u odbranu ljekarske profesije: „Ne da nismo stimulisani, nego nas svakodnevno stavljaju na stub srama. Uvjeren sam da korupcija u zdravstvu nije toliko raširena, da bi zasluživala toliko pažnje u medijima. Uostalom, zašto nije donesena nijedna pozitivna mjera, nijedan pozitivan propis da se to iskorijeni? Da se nagrade ljekari koji imaju najviše operacija? Ništa nije urađeno da se ljudi stimulišu da daju više od sebe,“ tvrde i Đurović i Pavićević.
Štaviše, tvrde naši sagovornici, „kao da se najboljima sudi“!
- Hirurzi kojima se sada sudi, Mirović i Kastratović, spasili su na stotine života. Ja sam imao operacije, u kojima - tvrdim - da bi se pacijent izgubio da nije bilo jednog od njih dvojice. Novinari treba da budu veoma oprezni sa plasiranjem tih i takvih vijesti,“ kaže dr Đurović.
A što je sa ljekarima u politici? Zašto se barem oni ne oglase povodom teme korupcije? Naši sagovornici posebno su, čini se, ogorčeni upravo na njih.
- Ljekari u politici, i u vlasti i u opoziciji, imaju jednako sramnu ulogu. Možda su za naš loš glas najviše krive upravo naše kolege u politici, koje nikada nisu stale u našu odbranu. Korupcija nije samo u novcu. Možete se prodati i za poslaničku ili ministarsku fotelju, a time za stan, visoku platu, nacionalnu penziju, medijsku promociju, univerzitetsku titulu, katedru koja vas ni po čemu ne bi mogla dopasti da niste partijski aktivni. E, to je korupcija! Ogorčen je Đurović i ima jedno slikovito poređenje, komentarišući nedavnu presudu dr Vukčeviću na šest mjeseci zatvora za navodni mito od 500 eura.
„Dobio je šest mjeseci zatvora za 500 eura koje je navodno tražio od pacijenta. Sudija je vjerovao drugoj strani, koja ga je tužila tek kada se liječenje loše završilo. A neki diler droge, koji je radio sa tonama kokaina, optužen je, čitam skoro, na 4 godine. Je li to pravedno odmjerena kazna?
Gordana BOROVIĆ
