Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Aleksandar Damjanović, smatra da je prije početka skupštinske rasprave o Predlogu budžeta za narednu godinu došlo do njegovog mini-rebalansa na sjednici Vladi, da bi se na taj način napravile određene rezerve ili zato što su projekcije bile loše urađene.
- Mini-rebalansom, između ostalog, branite činjenicu da ćemo naredne godine morati da, po osnovu kamata za dvije emisije obveznica, platimo 70 miliona eura samo za kamate. Na taj način branite i činjenicu da je, prvi put, za finansiranje nedostajućih sredstava neophodno nabaviti 205 miliona eura iz stranih izvora«, saopštio je Damjanović- javila je Mina business.
Damjanović smatra da je dobro to što je Predlogom budžeta za narednu godinu predviđeno da se po osnovu garancija ne izdvoji ni jedan eur, jer to znači da Crna Gora neće imati problem sa Kombinatom aluminijuma . To bi, prema njegovim riječima, moglo značiti da je nađen novi partner za KAP ili je sa VT bankom dogovoreno da se garancije plate 2014. godine.
- Postoji i mogućnost da garancije nijesu planirane, jer ćemo ih preuzeti po posebnom zakonu, koji će Skupština morati da donese, naveo je Damjanović.
On je kazao i da je pozitivno to što je Predlogom budžeta predviđeno da se za garancije za razvojne projekte izdvoji 66,2 miliona, ali da je sporno kojim preduzećima se one daju.
- U redu je da se novac da Crnogorskom elektroprenosnom sistemu (CGES) za kabl od Tivta do Pljevlja, ili da se pomogne Crnogorska plovidba, ali dati garanciju Montenegro erlajnsu i preuzeti njegove dugove, to zaista nije domaćinsko vođenje poslova u Vladi, smatra Damjanović.
On je saopštio i da je predloženim budžetom definisano da se poreska potraživanja od oko 200 miliona EUR mogu naplatiti imovinom poreskih obveznika na osnovu saglasnosti Vlade.
Damjanović je pitao i zbog čega se za subvencije najugroženijih slojeva stanovništva ostavlja 1,2 miliona eura kada je izvjesno da će struja poskupiti, a zarade pasti. »Valjda bi onda trebalo više da se izdvoji po tom osnovu«, naveo je Damjanović.
On smatra i da nije sporna inicijativa za smanjenje zarada zaposlenih u regulatornim organima, ali i da ostaje pitanje šta će biti sa visokim platama u lokalnim samoupravama, javnim i preduzećimau državnom vlasništvu, kao što su Montenegro erlajns, Nacionalni parkovi ili Aerodromi Crne Gore.
Poslanik Demokratskog fronta, Nebojša Medojević, predložio je da bi bilo pametnije da se budžet danas ne usvaja, već da se pređe na režim privremenog finansiranja i da se zajedno sa Svjetskom bankom (SB) i Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), Crna Gora pojavi i traži ozbiljne fondove za strukturne reforme.
»Vlast nema ideju kako da napravi veći društveni proizvod. DF ima alternativni model privrednog rasta, koji sa sobom povlači novu fiskalnu politiku i novi način obračuna poreza«, rekao je Medojević.
Medojević smatra da poenta nije u smanjivanju potrošnje već u produktivnom trošenju, promjeni strukture budžeta i modela ekonomskog rasta. „Ključno je da svjetska kriza jeste uticala na Crnu Goru, ali nije dominantano. Izvori naše krize su domaći, u pogrešnom modelu privrednog rasta i sad smo došli u situaciju da iz godine u godinu govorimo o kriznom budžetu o kriznim porezima“, poručio je Medojević.
On je rekao da je budžet za narednu godinu budžet redistribucije siromaštva i da bi se trebalo okrenuti drugom modelu.
Budžet neće dobiti podršku Pozitivne: Mladen Bojanić iz Pozitivna Crne Gore ocijenio je da je budžet prava slika stanja ekonomije Crne Gore, rezultat lošeg vođenja ekonomske politike u posljednje 23 godine.
»Budžet je priznanje da Vlada nema rješenje za nastale probleme, nema jasnu i konzistentnu ekonomsku politiku kako da ovu državu izvuče iz ekonomske krize i da je uvede u neke bolje vode«, kazao je Bojanić.
Bojanić je najavio da budžet neće dobiti podršku Pozitivne jer je ne zaslužuje, naročito što se ne zna koja je ekonomska politika Crne Gore u narednoj godini.»Glasaćemo i protiv planova regulatornih agencija«, kazao je Bojanić.
Damir Šehović iz Socijaldemokratske partije rekao je da se budžet usvaja u okolnostima koje odavno nijesu bile teže, sa kojima se Crna Gora suočila kako zbog efekata ekonomske krize, tako i zbog unutrašnjih slabosti i nespremnosti da se na vrijeme rješavaju ekonomski problemi.
»Zato ovo danas nije samo rasprava o budžetu već o budućim pravcima razvoja, modelima ekonomske politike koja mora biti prilagođena novima kriznim uslovima i koji treba da negativne efekte krize ravnomjerno i solidarno rasporedi«, poručio je Šehović. «Budžet nije sjajan, ali je jedino moguć i prilagođen uslovima u kojima živimo, a sadrži i dobre i loše strane«.
Prema njegovim riječima, pohvalno je što je, između ostalog, nastavljena tendencija smanjenja javne potrošnje, predviđen niži budžetski deficit, sačuvana je poresku konkurentnost, nijesu povećani indirektni porezi, a ovaj budžet može biti i socijalno-odgovoran jer predviđa veće transfere za socijalnu zaštitu.
»Činjenica je da postoji prostor za unaprijeđenje kada je riječ prihodnoj strani budžeta. Moramo naplatiti poreski dug jer ne možemo govoriti o pravednom budžetu ukoliko neko ima privilegiju da ne izmiruje poreske obaveze prema državi«, kazao je Šehović.
Šehović smatra da je u Crnoj Gori zrelo vrijeme za promjenu i implementaciju pravednijeg poreskog sistema do kojeg se može doći promjenom koncepta oporezivanja dohotka.
»Moramo odustati od linearnog oporezivanja zasnovanog na proporcionalnim stopama kod poreza na dohodak. Primjena proporcionalne stope kod poreza na dohodak je nepošteno prema onima sa najnižim zaradama, doprinosi još većem raslojavanju u društvu i koncentraciji kapitala kod uskog kruga ljudi«, rekao je Šehović.
Poslanik DF-a, Slaven Radunović, upozorio je da predloženi budžet za narednu godinu predstavlja sliku crnogorske realnosti, ali da krivac za to nije u Skupštini.
»Pravi krivac danas nije u skupštinskoj sali, već je najavio nove zakone kojima se predviđa zamrzavaju penzije, smanjenje plata i neprodužavanje ugovora o radu na određeno vrijeme za deset odsto zapsoelnih«, kazao je Radunović.
Ministar finansija Radoje Žugić tvrdi da je budžet izraz realnog stanja i okruženja, realno je održiv i sa elementima fiskalnog prilogađavanja.
On se slaže da treba dodatno snažiti mjere na sužavanju zone sive ekonomije i osnažiti kapaciteti institucija koje su nadležne kako za razvoj i utvrđivanje, tako i za kontrolu i naplatu javnih prihoda.
Govoreći o garancijama, on je kazao da kada se god izdaju garancije uvijek postoji potencijalni rizik od njihovog pada.
- Ovdje se ističu ranije date garancija, za jedan dio tih garancija je istekao rok dospjeća, a za drugi dio početak je 2014, pa u naredne tri godine u jednakim tranšam, s tim što je dospjeće garancija u nivou od 42,2 miliona eura nešto što je predmet pregovora. Mislim da neće biti sporno da narednu godinu apsolutno ne teretimo tom garancijom«, kazao je Žugić.
Naredna godina da bude sa nultim iznosom garancija: Generalno, kako je kazao, traži se model da taj dio fiskalnog tereta ne bude samo na jednoj fiskalnoj godini, tako da se može lako desiti da naredna godina bude sa nultim iznosom garancija.
»Slažem se i da moramo mijenjati model razvoja i strukturu privrede – nije održivo da rast i razvoj zasnivano na turizmu i sektorima koje on gura. Mora se mijenjati struktura privrede, ali je to nešto što se mora planirati«, naveo je Žugić.
U Skupštini je vođena objedinjenja rasprava o budžetu za narednu godinu i predlozima dopuna zakona o radu i o penzijskom i invalidskom osiguranju, kao i izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima i planovima regulatornih tijela.
Poslanik Liberalne partije, Andrija Popović, apelovao je da se ne diraju prava penzionera i da se nađe model da se zamrznu penzije iznad nekog nivoa."Veoma je neprijatno podržati zamrzavanje penzija u narednoj godini i biću uzdržan o tom predlogu", poručio je Popović.
