Vrhovni sud, ranije je uputio inicijativu Ministarstvu pravde.
“Mislim da je ta inicijativa dobra i da treba veoma brzo reagovati, prije nego što to postane praksa koja će poremetiti koherentnost pravosudnog sistema Crne Gore”, kazao je Šoć agenciji MINA.
On je podsjetio da je Vrhovni sud Ustavom definisan kao najveća pravna instanca.
Šoć smatra da ako postoji sud koji može da obori presudu Vrhovnog onda se postavlja pitanje pravne sigurnosti i njene ugroženosti.
“Što je najgore Ustavni sud može da bira i da kaže ovo nije, ovo jeste, dakle nije definisan kao sud veće instance i u tome je čitav problem. On je to postao ne kroz Ustav nego kroz Zakon o Ustavnom sudu, tako da tu je problem sukoba tog akta sa Ustavom”, precizirao je on.
Ustavni sud, kako je dodao, kroz ustavnu žalbu izlazi iz svoje tradicionalne uloge da sudi samo o opštim aktima i da se upusti u ocjenu pojedinačnih akata sudskih organa.
Taj organ je prethodne godine, postupajući po ustavnim žalbama na odluke Vrhovnog suda, odlučio u osam predmeta, od kojih su usvojene dvije žalbe.
Šoć je podsjetio na odluku Ustavnog suda, koji je poništio osuđujuću presudu Vrhvnog, piscu Andreju Nikolaidisu po tužbi reditelja Emira Kusturice.
“To je narušilo povjerenje u pravni sistem, prestala je da se osjeća potreba da se definiše gdje su područja djelovanja Ustavnog suda, kao specifičnog, u odnosu na ono što se konvencionalno zove redovnim sudovima”, precizirao je Šoć.
