Vlast i opozicija pokazale su spremnost na ustupke i kompromise, potvrđujući da vode računa o tome da Crna Gora ne smije propustiti istorijsku šansu da postane naredna članica Evropske unije (EU), ocijenio je poslanik Bošnjačke stranke (BS) Adel Omeragić.
Omeragić je u intervjuu Agenciji MINA kazao da su upravo evropske integracije bile razlog zbog kojeg je BS ušao u 44. Vladu.
„Ostaće zabilježeno da je jedna nacionalna partija sa nacionalnim prefiksom, partija desnog centra, bila lokomotiva evropskih integracija i korektivni faktor u ovoj Vladi i čini mi se da smo, u tom dijelu, ispunili misiju učešća naše partije u njoj“, rekao je Omeragić.
Odgovarajući na pitanje koliko je potpisivanje Sporazuma o prevazilaženju političke krize između predstavnika vlasti i dijela opozicije značajno za nastavak evropskog puta države, on je naveo da bi bilo čudno da opozicija nije podržala ustavne promjene, s obzirom na to da one znače završetak puta Crne Gore ka članstvu u EU.
Omeragić je kazao da je razumio potrebu opozicije da insistira na uvažavanju određenih zahtjeva, dodajući da je dio njih bio opravdan.
On je poručio da ne bježe od toga da moraju jačati institucije i da vladavina prava mora biti prioritet u radu cjelokupnog društva.
„Mislim da smo iz crnogorskog parlamenta poslali dobru poruku. Ustavne promjene podržala su 74 od 81 poslanika, svega tri su bila protiv, dok su neki bili odsutni. Zaista je poslata poruka zajedništva i da je EU zajednički imenilac svih u Crnoj Gori“, rekao je Omeragić.
On je naveo da je dobro što je postojala medijacija Delegacije EU u Crnoj Gori, koja je na taj način pokazala da želi da se crnogorska politička scena okupi oko tog zajedničkog cilja.
Ispunjavanje obaveza iz evropske agende, kako je poručio,zajednički je posao i vlasti i opozicije.
Omeragić je podsjetio da je moto posljednjeg kongresa BS-a bio „Vidimo se u EU“.
„Mi smo, kao partija parlamentarne većine, predvodnici ovog procesa i dali smo maksimalan doprinos da evropske integracije budu u fokusu rada ove Vlade. To je bio jedan od primarnih razloga zbog kojih smo ušli u 44. Vladu, jer smo građanima obećali da ćemo fokus staviti na evropske integracije, a sve podjele ostaviti po strani“, rekao je Omeragić.
Na pitanje da li smatra da će potpisnici poštovati Sporazum o prevazilaženju političke krize, on je odgovorio potvrdno.
Omeragić je kazao da primjećuje dobru volju među svim političkim akterima, i iz vlasti i iz opozicije. „I vlast i opozicija supokazale spremnost za određene ustupke i kompromise, što je dobro”.
Time, kako je rekao, šalju poruku da su spremni da se odreknupartikularnih interesa zarad višeg, državnog interesa, a to je da Crna Gora što prije postane članica EU.
„Riječ je o partijama koje, čini mi se, vode računa o tome da je ovo istorijska šansa za Crnu Goru, koja se ne smije propustiti. Ako, s druge strane, imamo veliku spremnost naših evropskih partnera da Crna Gora što prije postane nova članica EU, onda je to prilika koju kao društvo ne smijemo prokockati“, istakao je Omeragić.
Govoreći o dinamici zatvaranja pregovaračkih poglavlja,Omeragić je ocijenio da je ona dobra i podsjetio da je Crna Gora zatvorila 18 poglavlja, a do kraja godine trebalo bi još 15.
On je dodao da ohrabruje izjava evropske komesarke za proširenje Marte Kos da nije problem ako Crna Gora ne zatvori sva poglavlja do kraja ove godine, jer ima prostora za zatvaranje jednog, dva ili tri poglavlja na početku naredne.
„Čini mi se da Vlada u ovim trenucima radi dobro, već je upućeno prema crnogorskom parlamentu 36 novih zakona i vjerujem da će ih parlament relativno brzo usvojiti. To će doprinijeti da krenemo u pravcu zatvaranja novih poglavlja“, kazao je Omeragić, navodeći da je optimista da će Crna Gora zatvoriti pregovaračka poglavlja do kraja godine.
On je ocijenio i da će dinamika ratifikacije pristupnog ugovora Crne Gore ići dobro.
„Vidite da iz razgovora naših zvaničnika sa zvaničnicima država članica EU dobijamo pozitivne signale, dakle svi ohrabruju Crnu Goru da nastavi putem kojim je krenula i ja sam zaista optimista da je 2028. godina ta kada će Crna Gora postati 28. članica EU“, rekao je Omeragić.
Upitan o posljednjim pravosudnim imenovanjima u parlamentu, on je kazao da je zbog nastavka evropskog puta i jačanja vladavine prava i institucija u Crnoj Gori dobro da je Ustavni sud konačno kompletiran.
Omeragić je podsjetio da su poslanici BS-a podržali izbor sutkinje Jelene Ružičić, dok su bili uzdržani kada je riječ o Predragu Krstonijeviću.
„Smatrali smo da je pošteno, pravično i potpuno legitimno da među sedam sudija Ustavnog suda jedan bude pripadnik bošnjačkog naroda, jer Bošnjaci čine značajan dio crnogorske populacije. Ako želimo da govorimo o jednakosti pred sudom i jednakosti građana u državi, moramo imati srazmjernu zastupljenost svih naroda u svim institucijama“, rekao je Omeragić.
On je kazao da se to, nažalost, nije desilo kada je riječ o Ustavnom sudu.
„I prosto ostaje jedan žal, jer je među onima koji su se prijavljivali za sudije Ustavnog suda bio značajan broj onih koji dolaze iz reda bošnjačkog naroda, a koji su zaista iza sebe imali izuzetne kompetencije u oblasti pravosuđa, advokature“, naveo je Omeragić.
Ponovio je da su radi sveukupne slike i srazmjerne zastupljenosti smatrali da je jedan među izabranim sudijama Ustavnog suda trebalo da bude iz reda bošnjačkog naroda. „Naravno, da to ne bude na uštrb kvaliteta, kompetencija, stručnosti i tako dalje, već naprotiv, da se gledaju reference i stručnost“, istakao je Omeragić.
On je ocijenio da je jedna od kandidatkinja koja se prijavila na poziv za izbor sudija Ustavnog suda, a koja je pripadnicabošnjačkog naroda, imala najbolje reference, „ali nije bilo dovoljno sluha, senzibiliteta i odlučnosti među akterima da ona bude izaberana“. Omeragić je dodao da su prilikom glasanja za drugog sudiju ostali uzdržani samo iz razloga da pošalju poruku da „ovo nije dobar način“.
Smatra da većinski narod u Crnoj Gori do kraja ne razumije potrebe manje brojnih naroda.
„Vjerujte da, kada insistiramo da u nekoj instituciji sistema bude neki predstavnik bošnjačkog naroda, to činimo iz razloga jer je to važno za jačanje povjerenja svih građana u institucije sistema.Kako će neki Bošnjak imati puno povjerenja u Ustavni sud, Tužilaštvo Crne Gore ili Sudski savjet ako, na primjer, u tim institucijama nema pripadnika bošnjačkog naroda“, naveo je Omeragić.
On je pojasnio da nije riječ o tome da kandidat bude izabran samo zato što je pripadnik bošnjačkog naroda.
„Imamo ljude koji su se na svojim prethodnim poslovima pokazali kao kompetentni u oblasti advokature, pravosuđa, sudstva i zaista je šteta da često ne možemo da dođemo do konsenzusa i da ti ljudi budu izabrani na neke od najvažnijih funkcija“, kazao je Omeragić.
Odgovarajući na pitanje da li smatra da je u prethodnom periodu ostvaren napredak kada je u pitanju politička zastupljenost Bošnjaka, ravnopravnost, ali i njihov ekonomski položaj, on je naveo da je pet ministara iz reda BS-a u Vladi Crne Gore, što govori o tome da je politička zastupljenost na dobrom nivou.
Prema riječima Omeragića, politička participacija bošnjačkog naroda je, u odnosu na neke ranije periode, unaprijeđena.
„Vidimo da se više ne dešavaju propusti kao onaj koji se desio 2020. godine, kada je Vlada Zdravka Krivokapića odlučila da među ministrima nema pripadnika bošnjačkog naroda, kada je odlučila da sve bošnjačke kadrove na funkcionerskim pozicijama očisti kao gumicom u jednom danu“, naveo je Omeragić.
On je kazao da se, nasuprot političkoj zastupljenosti, Bošnjaci, ali i drugi manje brojni narodi, još bore za zastupljenost u institucijama sistema.
„Moramo znati da je zaista potrebno da imamo pripadnike i bošnjačkog, i albanskog, i hrvatskog naroda na značajnim mjestima u državi, kako bi se ti narodi osjećali slobodno, kako bi većinska zajednica do kraja razumjela njihove potrebe“, naveo je Omeragić.
Upitan da li je aktuelna parlamentarna većina stabilna i postojeli pitanja oko kojih je teško pronaći zajednički stav, on je naveoda je riječ o heterogenoj koaliciji koju čini više političkih partija koje na određena pitanja imaju različite poglede, što je potpuno normalno.
„Često imamo različita mišljenja o određenim temama, ali ono što je dobro jeste da svi imamo zajednički cilj, a to je da pregovore s EU završimo do kraja kalendarske godine, da Crna Gora postane prva naredna članica Unije i da životni standard građana Crne Gore u doglednom vremenu bude na nivou životnog standarda građana EU“, rekao je Omeragić.
On smatra da svi subjekti parlamentarne većine daju doprinos da se „podjele ostave iza nas“.
„Vidite da se sve manje govori o podjelama, da maltene svi činioci na političkoj sceni govore o budućnosti Crne Gore u EU, i to je dobro“, dodao je Omeragić.
Na pitanje da li je tokom mandata aktuelne Vlade došlo do poboljšanja životnog standarda građana, on je odgovorio da je „izvršna vlast dala dodatni vjetar u leđa u smislu ekonomskog razvoja Crne Gore i životnog standarda građana“.
Omeragić je podsjetio da je prosječna plata u Crnoj Gori preko hiljadu EUR i da je u prethodnom periodu došlo i do rastapenzija i drugih davanja.
On je ocijenio da su se mogla izbjeći određena poskupljenja koja su se desila, ali da država djeluje onoliko koliko je u njenoj zakonskoj moći.
