Advokat Veselin Radulovićdostavio je mišljenje Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, donijeto 6. oktobra ove godine po pritužbi koju je podnio u ime Ognjena Đurđića.
“Ovo Mišljenje predstavlja važan institucionalni odgovor na ozbiljne probleme u postupanju Ministarstva unutrašnjih poslova prilikom utvrđivanja bezbjednosnih smetnji za prijem u policijsku službu”, istakao je Radulović.
Ombudsman je utvrdio da je postupanjem MUP-a povrijeđen princip dobre uprave i pravne sigurnosti Ognjena Đurđića
“Ovakav zaključak posebno je značajan imajući u vidu da je Đurđić završio Policijsku akademiju, a nakon toga odbijen na konkursu za prijem pripravnika uz obrazloženje da postoje bezbjednosne smetnje. Pritom mu nijesu saopštene konkretne činjenice na kojima se takva procjena zasniva, niti mu je omogućeno da ih djelotvorno ospori. ANB ga je naknadno obavijestila da nije preduzimala mjere prikupljanja podataka o njemu niti vodila evidenciju njegovih ličnih podataka, dok mu je MUP u tri odvojena postupka izdao oružne listove”, navodi se u mišlejnju.
Ove okolnosti, ističe se, zahtijevaju da se postupak utvrđivanja bezbjednosnih smetnji zasniva na potpunim, relevantnim i provjerljivim činjenicama.
Ombudsman je posebno ukazao da činjenica da određene informacije mogu biti zaštićene odgovarajućim stepenom tajnosti i da zakon ne propisuje obavezu saopštavanja razloga za utvrđenu bezbjednosnu smetnju ne oslobađa nadležne organe obaveze da postupaju na osnovu provjerljivih činjenica i razloga, uz postojanje djelotvornih mehanizama institucionalne i sudske kontrole.
U mišljenju se naglašava da obrazloženje odluke nije puka formalnost, već važna procesna garancija koja omogućava stranci da razumije razloge odluke, a nadležnim organima i sudovima da ispitaju njenu osnovanost. Ombudsman se pritom pozvao i na standarde Evropskog suda za ljudska prava, prema kojima obrazloženje mora omogućiti razumijevanje osnova odluke i djelotvorno osporavanje postupanja pred nadležnim organima.
“Posebno zabrinjava što su u ovom predmetu nedostaci već bili utvrđivani u više faza postupka, uključujući postupanje Državne komisije za žalbe i Upravnog suda. I pored toga, predmet je više puta vraćan na ponovni postupak, a pojedini nedostaci nijesu u potpunosti otklonjeni. Ombudsman je zbog toga ukazao na umanjenje praktične djelotvornosti pravne zaštite i potrebu da MUP dosljedno postupa po obavezujućim pravnim uputima i stvarno otkloni ranije utvrđene nepravilnosti”, dodaje se u mišljenju Ombudsmana.
Važno je istaći i da Ministarstvo unutrašnjih poslova nije dostavilo izjašnjenje kojim bi odgovorilo na navode pritužbe i pitanja relevantna za ocjenu postupanja u ovom predmetu. Dostavljena dokumentacija nije omogućila Ombudsmanu da u potpunosti sagleda stav Ministarstva o svim spornim pitanjima.
Zbog utvrđenih nepravilnosti, Ombudsman je preporučio MUP-u da u postupcima prijema u policijsku službu obezbijedi da odluke budu zasnovane na potpuno i pravilno utvrđenim relevantnim činjenicama, da sadrže jasno obrazložene razloge i kriterijume i da omogućavaju razumijevanje odluke, kao i djelotvornu institucionalnu i sudsku kontrolu. Ministarstvu je preporučeno i da, u slučaju ponovnog poništavanja odluke i vraćanja predmeta, dosljedno postupa po pravnim uputima i preduzme mjere kojima će se prethodno utvrđeni nedostaci stvarno otkloniti.
“Ovo mišljenje potvrđuje da postupak kojim je odlučivano o profesionalnom statusu nije obezbijedio potreban nivo pravne sigurnosti, dobre uprave i djelotvorne kontrole. Upravo je to suština problema na koji kontinuirano ukazujem. Država ima pravo i obavezu da provjerava bezbjednosnu podobnost kandidata za rad u policiji i zaposlenih u policiji, ali ta ovlašćenja ne mogu biti izgovor za proizvoljno odlučivanje, uskraćivanje djelotvorne pravne zaštite ili donošenje odluka koje nije moguće provjeriti”, smatra Radulović.
Kako dodaje, zaštita nacionalne bezbjednosti i zaštita ljudskih prava nijesu suprotstavljeni ciljevi. Zakonit i pravičan postupak ne slabi bezbjednosni sektor, već jača njegov integritet.
“Slučaj Ognjena Đurđića, posmatran zajedno sa drugim predmetima u kojima je Ombudsman već utvrdio povrede ljudskih prava u vezi sa bezbjednosnim provjerama, dodatno opravdava zahtjev da se hitno preispita način na koji MUP primjenjuje ovaj mehanizam. Kada se ozbiljni nedostaci ponavljaju u više predmeta, više se ne govori o pojedinačnim propustima, već o sistematskom kršenju ljudskih prava”, navodi Radulović.
Zato ovo mišljenje, Radulović smatra važnim institucionalnim potvrđivanjem opravdanosti mojih upozorenja o mogućim zloupotrebama u postupcima utvrđivanja bezbjednosnih smetnji. Ono jasno pokazuje da postoje ozbiljni razlozi za dalju kontrolu zakonitosti postupanja nadležnih organa i provjeru svih okolnosti na koje sam ukazivao.
“Veting koji se sprovodi bez potpunih činjenica, jasnih razloga i djelotvorne kontrole postaje mehanizam za uklanjanje nepodobnih, umjesto zakonit postupak za utvrđivanje stvarnih bezbjednosnih rizika. Ako je cilj čišćenje policije od kriminala i korupcije, onda taj cilj mora biti ostvaren zakonito, uz poštovanje prava svakog pojedinca i bez mogućnosti da se bezbjednosne procjene koriste proizvoljno ili selektivno”, kazao je Radulović.
Ističe da od MUP-a očekuje da bez odlaganja postupi po preporukama Ombudsmana i obezbijedi da se ubuduće odluke o bezbjednosnim smetnjama donose na osnovu provjerljivih činjenica, uz odgovarajuće obrazloženje i stvarnu mogućnost institucionalne i sudske kontrole.
“Od nadležnog tužilaštva očekujem da profesionalno i nezavisno ispita sve navode i dokaze iz podnijetih krivičnih prijava, bez obzira na funkcije i položaje lica na koja se one odnose”, poručuje Raduković.
Kako je kazao, o zakonitosti postupanja državnih organa ne odlučuju politička saopštenja, već činjenice, dokazi i nezavisna institucionalna kontrola.
“Upravo zato je mišljenje Ombudsmana važno ne samo za Ognjena Đurđića, već i za sve građane koji moraju imati garanciju da o njihovim pravima i profesionalnoj budućnosti neće odlučivati tajne i neprovjerljive procjene izvan djelotvorne kontrole”, zaključio je Radulović.
