Postupajući po pritužbi Medojevića, koji je stavio na teret Upravi policije i Javnom servisu „diskriminaciju po osnovu njegovog političkog djelovanja u vezi sa povredom prava na poštovanje privatnog života“, Dobardžić je utvrdila da je portal RTCG izvještavao o ovom slučaju u skladu sa pravom javnosti da zna.
Nebojša i Marina Medojević su 17. marta po povratku iz Švedske dobili rješenje o samoizolaciji. Sjutradan je Marina Medojević, kao direktorice nekadašnje Banke hrane, dala izjavu za Televiziju Vijesti o uticaju koronavirusa na položaj najsiromašnijih u Crnoj Gori. Izjavu je dala ispred zgrade u kojoj žive.
Medojević, naveden u mišljenju kao poslanik u Skupštini X. X, u pritužbi je naveo da je to „bio jedini izlazak njegove supruge u trajanju od 10 minuta“, te da je „kao revolt na ponašanje zdravstveno sanitarne inspektorke i u znak solidarnosti prema supruzi demonstrativno izašao do lifta na spratu na kome se nalazi njihov stan, u prisustvu četiri policajca i inspektorke i time namjerno prekršio mjeru samoizolacije“.
Policija
Iz Uprave policije su, pored ostalog, kazali da je snimanje izvršeno „na javnom prostoru, odnosno trotoaru prilikom prilaska“ Nebojše i Marine Medojević „u medicinsko vozilo radi odvođenja u karantin u Sutomoru“, te da su njihova „lica na snimku bila zamagljena upravo sa ciljem zaštite njihove privatnosti tako da ne stoji prigovor o povredi prava na privatnost“.
Zamjenica ombudsmana utvrdila je pak da je policija na Tviter nalogu objavila video snimak na kojem se jasno vide likovi Medojevića.
- Video snimak je pratila informacija: „Zbog kršenja kućne samoizolacije privedeni u karantin. Podgorička policija je protiv ove dvije osobe podnijela i krivične prijave zbog sumnje da su počinili krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti“ – precizirala je Dobardžić.
Nisu dokazali da je različito postupanje posljedica objektivnih okolnosti koje nisu u vezi sa ličnim svojstvom podnosioca pritužbe, kakvo je njegova javno prepoznatljiva politička pripadnost. Ovakvim postupanjem Uprava policije je prema podnosiocu pritužbe i njegovoj supruzi nejednako postupala
U postupku ispitivanja, kako je precizirano, utvrđeno je da se Uprava policije oglašavala saopštenjima u kojima su navedena ili uopšte nijesu navođena puna imena i prezimena prekršilaca mjera zdravstveno sanitarnog nadzora, među kojima su komandant Mornarice Vojske Crne Gore, predsjednik Opštine Tivat, te poznati sportista i reprezentativac Crne Gore.
- Ove informacije nisu pratili video snimci njihovog odvođenja u karantin ili pak čistog prikazivanja likova kao što je to bio slučaj sa podnosiocem pritužbe i njegovom suprugom – istakla je Dobardžić.
Uprava policije, kako je dodala, nije iznijela nijedan „razuman, objektivan i dovoljan razlog kojim bi opravdala različito postupanje u analognim činjeničnim i pravnim situacijama“.
- Nisu dokazali da je različito postupanje posljedica objektivnih okolnosti koje nisu u vezi sa ličnim svojstvom podnosioca pritužbe, kakvo je njegova javno prepoznatljiva politička pripadnost. Ovakvim postupanjem Uprava policije je prema podnosiocu pritužbe i njegovoj supruzi nejednako postupala, čime ih je dovela u nepovoljniji položaj u vezi sa pravom na poštovanje privatnog života – navela je zamjenica ombudsmana.
Čini se da, kako je napisano, imajući u vidu pravni osnov snimanja na koji se pozvala Uprava policije, nijedan „razlog naveden u citiranim članovima zakona nije primjenljiv, pogotovo sa aspekta objavljivanja takvog snimka“.
- Pod pretpostavkom da video snimak predstavlja dokaz u krivičnom postupku, koji mora biti prepisan i unesen u spise krivičnog predmeta, objavljivanje video snimka, odnosno dostavljanje medijima bez pristanka predstavlja uplitanje u pravo na poštovanje privatnog života. Policijski službenici moraju snositi direktnu odgovornost za omogućavanje pristupa sadržaja medijima, čime im je omogućeno da zadrže snimke i koriste ih u svoje svrhe – kazala je Dobardžić.
Zaključila je da se, kako je navela, prema rezonu domaćeg zakonodavstva informacije dobijene snimanjem mogu koristiti samo u svrhe primjene zakona, "kao što su otkrivanje ili sprečavanje krivičnog djela ili identifikacija počinilaca".
- Iz toga proizilazi da u nedostatku saglasnosti podnosioca pritužbe i njegove supruge objavljivanje i stavljanje videosnimka na raspolaganje medijima predstavlja kršenje prava na poštovanje privatnog života – istaknuto je u mišljenju.
Javni servis
Iz RTCG-a su, pored ostalog, obrazložili korišćenje punog imena i prezimena u izvještavanju time što je Medojević „javna ličnost, odnosno javni funkcioner“, te da je „jasno da ne može biti zaštićen od javnosti u onoj mjeri u kojoj bi mogao biti neki drugi građanin Crne Gore koji nije javna ličnost“.
Ova vrsta informisanja odgovara pravu javnosti da zna, jer se tema izvještavanja upravo odnosila na osobe od kojih se očekuje da tolerišu veći stepen javne kritike
Dobardžić je zapazila da se izvještavanja portala Javnog servisa o ovom slučaju zasnivalo „na činjenicama koje su mogle da doprinesu raspravi o gorućoj temi borbe protiv koronavirusa, te da nije bilo zasnovano na detaljima iz njihovog privatnog života koji ne služe pravu javnosti da bude informisana“.
- Uzimajući u obzir da su podnosilac pritužbe i njegova supruga ličnosti koje djeluju u javnom kontekstu, te kao takve imaju uticaj na određene ciljne grupe, sa pravom se moglo očekivati da javnost bude informisana o kršenju i načinu kršenja mjere kućne samoizolacije. Ova vrsta informisanja odgovara pravu javnosti da zna, jer se tema izvještavanja upravo odnosila na osobe od kojih se očekuje da tolerišu veći stepen javne kritike – istakla je zamjenica ombudsmana.
Javni servis se, kako je rekla, nije neopravdano umiješao u pravo na privatnost podnosioca pritužbe i njegove supruge.
- RTCG prema njima nije nejednako postupao u uporedivim situacijama, jer je sporni snimak dostavila, odnosno učinila javnim policija, a nema dokaza da je medijima dostavila snimak i u drugim analognim slučajevima. Međutim, postupanjem Uprave policije podnosilac pritužbe i njegova supruga su bili izloženi aktu diskriminacije po osnovu političkog djelovanja podnosioca pritužbe u vezi sa ostvarivanjem prava na poštovanje privatnog života – zaključila je Dobardžić.
Uprava policije da se suzdrži od neopravdanog miješanja
Upravi policije je preporučeno da „u svim budućim istim i/ili analognim činjeničnim i pravnim situacijama jednako primjenjuje policijska ovlašćenja, suzdržavajući se od neopravdanog miješanja u pravo na poštovanje privatnog života građana/ki.
- Uprava policije treba da realizuje obuku policijskih službenika o standardima poštovanja prava na privatnost i načelima obavljanja policijskih poslova, kakva su zakonitost, srazmjernost u primjeni ovlašćenja i nediskriminacija – rekla je Dobardžić.
Preporučeno je i da „zadiranje u privatnost sačinjavanjanjem video materijala restriktivno primjenjuje na način i u obimu kako to propisuju pozitivni propisi i da arbitrarno ne tumači ograničenja kojima se garantuje minimum prava privatnosti svakog građanina/ke koji/a se nađe pod udarom policijskih ovlašćenja“.
- Uprava policije je dužna u roku od 30 dana od dana prijema mišljenja dostaviti izvještaj o radnjama i mjerama koje će preduzeti na izvršenju preporuke – navela je Dobardžić.
