Upućujući čestitke povodom Međunarodnog dana Roma – Romskom savjetu, partnerskim romskim organizacijama civilnog društva, kao i svim pripadnicima ove manjinske nacionalne zajednice, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore i ovom prilikom skreće pažnju javnosti na probleme u brojnim oblastima sa kojima se suočavaju.
„Pripadnici ove populacije suočavaju se sa preprekama u sferi obrazovanja, zapošljavanja, ostvarivanja zdravstvene zaštite, prava iz socijalne i dječje zaštite i brojnim drugim. Naši sugrađani/ke Romi većinom žive u veoma teškom materijalnom položaju, uz socijalnu isključenost, etničku distancu i izloženost stigmi, predrasudama i diskriminaciji. Zbog svega toga, Romi su etnička grupa koja u Crnoj Gori i dalje ima osjećaj inferiornosti, a u nekim situacijama i straha od različitih negativnih pojava kojima su izloženi“, navode u saopšenju.
Prema njihovim riječima, smanjenje etničke distance prema Romima predstavlja važan korak ka njihovoj potpunoj integraciji, a za ostvarivanje ovog zadatka neophodna je udružena aktivnost svih društvenih aktera, a naročito onih koji se bave promocijom i zaštitom nacionalnih manjina.
„Kvalitetno obrazovanje Roma uslov je bez kog je nemoguće postići njihovu integraciju u druge oblasti društvenog života, a prvenstveno u oblasti rada i zapošljavanja. Saradnici u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana imaju važnu ulogu u povećanju stepena upisa djece iz romske i egipćanske populacije, smanjenju napuštanja škola, prevazilaženju jezičkih barijera i u konačnom poboljšanju kvaliteta stečenog obrazovanja“, ističu oni.
Poručuju da Zaštitnik i dalje očekuje da će nadležna ministarstva uložiti dodatan napor na unaprjeđenju radno – pravnog statusa saradnika u socijalnoj inkluziji u oblasti obrazovanja, analogno radno – pravnom statusu asistenata u nastavi.
„Ni ova kategorija zaposlenih ne smije biti ograničena isključivo na mogućnost angažovanja na određeno vrijeme, već se obezbijediti uslovi za angažman na principu stalnih i sistematizovanih poslova, tamo gdje je registrovana stvarna potreba za njihovim radom. Podsjećamo da se institucija Zaštitnika od 2013. godine zalaže da romska zajednica dobije autentičnog predstavnika u Skupštini Crne Gore i izražavamo zabrinutost što se to još nije dogodilo. I u poslednjem izvještaju o radu koji je upućen Skupštini preporučili smo da se bez odlaganja pristupi stvaranju normativnih pretpostavki za autentičnu zastupljenost Roma u crnogorskom parlamentu i skupštinama jedinica lokalne samouprave, saglasno principu afirmativne akcije”, dodaje se u saopštenju“, dodaju u saopštenju.
Kako ova zajednica predstavlja jednu od najmarginalizovanijih društvenih grupa, to je od posebnog značaja stvaranje uslova za učešće predstavnika ove populacije u parlamentu, ističu oni dodajući da bi Romi preko svog predstavnika imali priliku da utiču na kreiranje zakonodavnih i drugih politika.
Dodaju da bi osim toga predstavnik romske populacije kroz učešće u raspravi mogao da doprinese boljoj informisanosti poslanika i opše javnosti o problemima sa kojima se Romi suočavaju i da predloži kvalitetna rješenja za njihovo prevazilaženje.
Iz Ombudsmana su apelovali da se pojačaju aktivnosti i napori na sistemskom rješavanju dječjeg prosjačenja i ranih ugovorenih brakova.
„Primjećujemo da se Romi ne obraćaju instituciji Zaštitnika srazmjerno opsegu problema sa kojima se suočavaju, pa ćemo u budućem periodu nastaviti da se prvenstveno kroz posjete romskim naseljima i saradnjom sa civilnim sektorom približimo romskoj zajednici i olakšamo njihovo informisanje i način obraćanja Zaštitniku. Želimo da ukažemo na potrebu većeg promovisanja dobrih primjera uspješnih pojedinaca i organzacija iz romske zajednice, koji su velika inspiracija svom okružeju, ali i svima nama koji se bavimo zaštitom i unaprjeđenjem ljudskih prava i sloboda“, ističu oni.
Kako su kazali, jedan od takvih je i djevojčica Jasmina Beriša, zlatna savjetnica Ombudsmana, koja je prošle godine bila nominovana za svjetsku dječju nagradu za mir Kids Rights Fondacije i bila izabrana u uži krug.
„Potpuna integracija manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u sve sfere društvenog života nezaobilazan je uslov za očuvanje građanskog i demokratskog karaktera Crne Gore. Pravni okvir koji reguliše manjinska prava predstavlja dobru osnovu za realizaciju ovog cilja“, zaključili su u saopštenju.
