Pored rekonstrukcije čuvene izložbe, koja je predstavljala prekretnicu u jugoslovenskoj likovnoj umjetnosti polovine dvadesetog vijeka, biće upriličena promocija knjige mr Maše Jovović "Petar Lubarda u Crnoj Gori 1946-1951".
Lubardina izložba će biti djelimična rekonstrukcija izložbe iz 1951, sa selekcijom radova iz datog perioda, kada je umjetnik živio i stvarao u Crnoj Gori.
''Ono što svi teoretičari, istoričari umjetnosti i likovni kritičari (kao i ostali umjetnici koji su se bavili Lubardinim djelom) ističu kao esencijalnu, značenjsku odrednicu umjetnosti XX vijeka jugoslovenskih prostora je „prelomna“, istorijska Lubardina izložba “zaokreta“, 1951. (Galerija ULUS-a u Beogradu), ne samo u umjetnikovom egzekutivnom maniru, pristupu pikturalnoj materiji i filozofiji slike, već i ukupne Moderne u ondašnjem jugoslovneskom slikarstvu. Bio je to snažan otklon, oslobođenje od „programske“ umjetnosti socrealističke tematike. Sam Lubarada nikada to nije tako doživljavao. On je jednostavno bio svoj i dosljedno slijedio sopstveni put, nalazeći načina da ličnu misao/istinu likovno opredmeti. „... I novo se samo u tome sastoji, ne u izmišljanju nego u nadovezivanju...“, zapisala je u katalogu koji prati izložbu direktorica NMCG, istoričarka umjetnosti, dr Anastazija Miranović. Ona je istakla da pejzaži, portreti, „velike“ i „male“ teme, herojski i astralni ciklusi, srednjevjekovno fresko slikarstvo, nacionalne mitologije i ideologije, nematerijalna baština i narativi narodnog stvaralaštva, ratovi, logori, lične tragedije i nesreće, fizička i mentalna putovanja i edukacije, instinktivna intuicija, intelektulana senzitivnost i iznad svega vječita glad za istinom i potreba da se ona ovjekovječi, iznjedrili su samorodno, amblematično, simboličko, univerzalno, grandiozno djelo, svevremene „metafizičke ikone“ umjetnosti.
Za realizaciju izložbe pozajmljena su djela od relevantnih beogradskih i novosadskih instiucija, galerija i muzeja, kao i privatnih lica i kolekcionara. Dio radova za izložbu obezbjeđen je iz fondova Umjetničkog muzeja NMCG, a kao zamjena nekoliko nedostajućih radova rađene su reprodukcije na platnu. Na izložbi će biti prikazani i modeli Anastazije Miranović sa reprodukcijama na svili Lubardinih radova iz crnogorskog perioda iz namjenske kolekcije koja je posvećena stvaralaštvu Petra Lubarde.
Autorke i kustoskinje izložbe su istoričarke umjetnosti, dr Anastazija Miranović i Snežana Ivović. Izložbu će otvoriti direktorica NMCG, dr Anastazija Miranović, a ispred porodice i Fondacije “Petar Lubarda” govoriće slikar Djuro Lubarda. Izložba će biti u postavci do 18.juna 2021.
U okviru Omaža biće upriličena promocija knjige mr Maše Jovović, "Petar Lubarda u Crnoj Gori 1946-1951", u suizdavaštvu Narodnog muzeja i Fondacije “Ćano Koprivica”. Knjiga se bavi prvim poratnim godinama u stvaralaštvu velikog Lubarde, koje je kulminiralo upravo u radovima prvi put izložnim na kultnoj, tzv. izložbi preloma, zaokreta 1951. O knjizi će govoriti istoričari umjetnosti dr Aleksandar Čilikov, dr Anastazija Miranović i autorka. Biće prezentovan i film o Petru Lubardi u kojem, o djelu velikog umjetnika, govori poznati istoričar umjetnosti Lazar Trifunović.
Promocija knjige će se održati u Crnogorskoj galeriji umjetnosti "Miodrag Dado Đurić" u 12 časova, a otvaranja izložbe će biti u 12 časova i 30 minuta, uz poštovanje aktuelnih zdravstvenih mjera u suzbijanju pandemije korona virusa i biće prenošeno "on line" preko društvenih mreža Narodnog muzeja.
