Sjednicom je predsjedavao, ministar rada i socijalnog staranja i predsjednik ovog savjeta dr Suad Numanović.
Na sjednici su članovi Savjeta upoznati sa evaulacijom srednjeročnih rezultata implementacije projekta "Reforma sistema socijalne i dječje zaštite: Unapređenje socijalne inkluzije". Ovaj projekat se realizuje se iz sredstava Evropske unije IPA 2010 u ukupnoj vrijednosti 3,3 miliona eura, a partneri na projektu su Ministarstvo rada i socijalnog staranja Crne Gore, Ministarstvo prosvjete i sporta Crne Gore, i kancelarije UNDP-a i UNICEF-a u Crnoj Gori.
Svekupuni cilj ovog projekta je da se olakša pristup ranjivih, socijalno isključenih grupa stanovništva sveobuhvatnim, inkluzivnim i održivim uslugama koje se zasnivaju na porodici i zajednici.
Aktivnosti ovog projekta se odvijaju planiranom dinamikom, a neke od bitnijih koje su već sprovedene su:
Urađeno je mapiranje i analiza usluga socijalne zaštite u svim crnogorskim opštinama i kreirana baza lokalnih usluga socijalne zaštite, čime je identifikovano ukupno 8.539 korisnika postojećih usluga socijalne zaštite, od kojih je 17% korisnika usluga podržanih kroz projekat. Takođe je Mapiranjem usluga socijalne zaštite 60 osoba zaposleno je kroz podržane usluge socijalne zaštite, od čega 14 osoba sa invaliditetom.
Prijedlog Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, utvrđen je od strane Vlade Crne Gore i upućen Skupštini Crne Gore na usvajanje. Takođe je urađena analiza fiskalnog uticaja Zakona.
Do sada su izrađeni nacrt standarda za dnevne centre za djecu sa smetnjama u razvoju, nacrt standarda za skloništa za djecu žrtve nasilja i nacrt standarda za hraniteljstvo. U radu učestvovalo 30-ak relevatnih predstavnika sistema dječje zaštite i NVO-a.
Lokalna i nacionalna elektronska baza podataka dječje zaštite izrađena i instalirana u svim centrima za socijalni rad i u MRSS. Baza će se nadograditi i za odrasla lica u skorijem roku.
Savjet je ocijenio da je reforma sistema socijalne i dječije zaštite zahtjevan proces, te da su u okviru njega veoma uspješno sprovedene planirane aktivnosti,. Savjet je dao preporuku da se ove aktivnosti i u narednom periodu nastave, uz punu koordinaciju nadležnih institucija, i u cilju napretka čitavog reformskog procesa.
Savjet je dao preporuku, da kada se radi o bazi podataka, koja se odnose na zaštitu prava djece u svim oblastima, da se osnaži saradnja sa MONSTAT –om.
Na sjednici su članovi Savjeta upoznati sa Predlogom Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, koji je upućen u Skupštinsku proceduru. Naglašeno je da se razlozi za donošenje ovog zakona nalaze se i u poštovanju međunarodnih standarda i obaveza preuzetih ratifikacijom međunarodnih ugovora, prije svega onih koji se odnose na garancije ljudskih prava i sloboda i prava djeteta. Predlog zakona između ostalog je usklađen i sa Konvencijom UN o pravima djeteta, i predviđa niz unapređenih rješenja a neka od njih su:
Utvrđeno je da pravo na ličnu invalidninu ima lice sa teškim invaliditetom ili drugim teškim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju (dakle, za razliku od prethodnog zakona u ovon novom zakonu brisane su godine života, pravo ima i lice poslije navršene 18 godine života - povećaće se broj korisnika). Proširen je krug korisnika troškova sahrane, tako da se to pravo odnosi i na korisnike dodatka za njegu i pomoć.
Predlogom zakona takođe je utvrđena aktivacija za radno sposobne korisnike MOP-a.
Takođe, predloženo je da pravo na dodatak za djecu imaju troje djece u porodici, umjesto dosadašnjeg rješenja kojim je to pravo utvrđeno samo za prvo troje djece u porodici.
Donošenjem novog zakona, reаlizuju se opredeljenjа kojа podrаzumijevaju, između ostаlog, podsticаnje rаzvojа rаznovrsnih i uvođenje novih usluga socijаlne i dječije zaštite u zаjednici i uključivаnje u sferu pružаnjа uslugа što više rаzličitih аkterа
Predlogom zakona predviđa se propisivanje minimalnih standarda za pružanje usluga socijalne i dječije zaštite. Minimalni standardi omogućavaju da se usluge na teritoriji Crne Gore pružaju i razvijaju na ujednačen način, što znači da usluga u svim mjestima u kojima se pruža mora zadovoljiti isti minimum standarda.
Savjet je dao podršku tekstu Predloga zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti.
Članovi Savjeta upoznati su i sa primjenom Strategije razvoja hraniteljstva u Crnoj Gore sa Akcionim planom za period 2012-2016. Godine, koju je donijela Vlada Crne Gore.
Trenutno je u hraniteljskim porodicama smješteno oko 400 djece. Nadoknada za porodični smještaj sada iznosi oko 200,00 eura, a još 30% tog iznosa dobija lice koje pruža uslugu smještaja. Dijete bez roditeljskog staranja takođe ima pravo na dječji dodatak, koji iznosi 30,00 eura mjesečno.
Crna Gora je veoma posvećena procesu de-institucionalizacije djece smještene u ustanove dječije zaštite. U toku je izrada Operativnog plana transformacije Dječijeg doma u Bijeloj, jedine ustanove u Crnoj Gori, za smještaj djece bez roditeljskog staranja, kako bi se smanjio pritisak na instituciju i djeca vratila u porodice, izmjestila u alternativne oblike zaštite, odnosno hraniteljsku porodicu ili druge usluge u okviru lokalne zajednice.
U prethodnom periodu intenzivno se radilo, na razvijanju usluge hraniteljstva kao najpoželjnijeg oblika alternativne zaštite djece bez roditeljskog staranja, tako da se broj djece na porodičnom smještaju u periodu od 2008. do 2011. godine povećao za 38,24%. Kako Crna Gora ima tradicionalno dobro razvijeno hraniteljstvo u okviru proširene porodice, treba dodatno raditi na razvoju standardnog hraniteljstva.
Crna Gora bilježi trend pada broja djece smještene u ustanovu za smještaj djece bez roditeljskog staranja, tako da je broj smještene djece u periodu od 2008. do 2011. godine smanjen za 28,6%. Takođe se povećava broj djece koja napuštaju ustanovu, i u periodu od 2008. godine do 2011. godine iznosi čak 105 %.
Savjet je dao punu podršku implementaciji Strategije, uz naglasak da je veoma bitno uz adekvatnu kampanju koja je već planirana Strategijom, još više afirmisati hraniteljstvo, kao najpoželjniji obilk alternativne zaštite djece bez roditeljskog staranja.
Članovi Savjeta upoznati su sa procesom izrade Nacionalnog plan akcije za djecu u Crnoj Gori.
Formirana je Radna grupa za izradu Nacionalog plana akcije za djecu (NPAD), za period 2013-2017. godine. kojai je strateški dokument Vlade Crne Gore u kome se definiše opšta politika prema djeci za period od 2013. do 2017. godine. U ovom dokumentu se identifikuju osnovni problemi u ostvarivanju, zaštiti i unaprijeđivanju prava djeteta u našoj zemlji, kao i osnovni pravci njihovog rješavanja. On u potpunosti poštuje četiri osnovna principa Konvencije o pravima djeteta, a to su ne nediskriminacija, najbolji interes djeteta;pravo na život, opstanak i razvoj, i participacija djece.
Sturuktura NPAD 2013-2017. godine je usaglašena sa strukturom Preporuka Crnoj Gori od strane Komiteta UN za prava djeteta (2010).
Savjet je ocijeno da su Ministarstvo rada i socijalnog staranja i ustanove u njegovoj nadležnosti izuzetno uspješno sprovodili planirane aktivnosti u cilju poboljšanja prava socijalne i dječije zaštite i prava djece.
Savjet će nastaviti da prati implementaciju svih zakonskih i strateških dokumanata o kojima se danas razgovaralo.