Crna hronika

Odluka Višeg suda: Odblokiran dio imovine Pekića i Petranovića

Odblokirani su i računi Petranovića, njegove supruge i djece, kao i pojedini manji stambeni prostori

Odluka Višeg suda: Odblokiran dio imovine Pekića i Petranovića Foto: Portal ETV
PobjedaIzvor

Viši sud privremeno je odblokirao dio imovine vlasnika Tehnomaksa Veska Petranovića i nekadašnjeg suvlasnika ove kompanije Saše Pekića, ali je najveći dio njihove imovine i dalje pod privremenom blokadom, piše Pobjeda.

Petranović i Pekić su optuženi da su organizovali kriminalne organizacije koje su, prema tvrdnjama SDT-a, ostvarivale višemilionske profite krijumčarenjem neocarinjenih cigareta i pranjem novca. Među pripadnicima njihove kriminalne organizacije našli su se i pripadnici Uprave policije.

Prema rješenju Višeg suda od 5. decembra prošle godine a u koji je Pobjeda imala uvid, sud je uvažio prijedlog tužilaštva da se pojedine nekretnine i računi odblokiraju, dok su ključne poslovne i stambene nekretnine, pašnjaci, zemljište i vozila ostali pod mjerama obezbjeđenja.

Prema odluci, Petranoviću je i dalje blokirana velika većina nekretnina i zemljišta – Hotel „De Andros“ na Virpazaru, tri poslovna prostora u Baru (dva po 496 kvadratnih metara i jedan 168 kvadrata), dvije porodične zgrade, garaža, dvorište i neplodno zemljište u Podgorici, te nekoliko poslovnih prostora u glavnom gradu.

Odblokirani su i računi Petranovića, njegove supruge i djece, kao i pojedini manji stambeni prostori.

Pekiću je takođe djelimično odblokirana imovina pa su mu privremeno vraćeni neki računi i manji objekti, dok su njegovi stambeni kompleksi i poslovni prostori i dalje pod mjerom obezbjeđenja.

Odlukom vijeća kojim je predsjedavao sudija Nenad Vujanović, preinačeno je rješenje sudije za istragu iz februara ove godine, donešeno u okviru finansijske istrage protiv ovih osumnjičenih.

Sudija Vujanović je prihvatio dio žalbi odbrane, ali i žalbu Specijalnog državnog tužilaštva, ocjenjujući da je u pojedinim slučajevima prvostepeni organ pogrešno cijenio odnos zakonitih prihoda i vrijednosti imovine.

Viši sud je ukinuo privremenu mjeru zabrane raspolaganja nad stambenom nepokretnošću u Plužinama u vlasništvu jednog od optuženih Nikole Glomazića – garsonjerom površine 32 kvadrata, ocjenjujući da u dosadašnjem toku postupka nije dovoljno uvjerljivo dokazano da je ta imovina stečena kriminalom.

Takođe, ukinute su zabrane raspolaganja nad dijelom zemljišta i nepokretnosti u Budvi i Podgorici koje se vode na Sašu Pekića, uključujući livade druge klase u Podgorici i suvlasničke udjele na manjim parcelama u Budvi, kao i pojedine javne puteve i neplodno zemljište na kojima ima suvlasništvo. 

Sud je zaključio da, u odnosu na ovu imovinu, Specijalno tužilaštvo nije u dovoljnoj mjeri dokazalo nesrazmjeru između prihoda i vrijednosti nepokretnosti.

S druge strane, sud je prihvatio žalbu Specijalnog državnog tužilaštva i odredio privremenu mjeru zabrane raspolaganja nad vrijednim stambenim i pratećim prostorima u Podgorici koji se vode na M. P., lice povezano sa optuženim Petranovićem.

Riječ je o stanu od 118 kvadrata, dva nestambena prostora i dva parking mjesta u Tološima, za koje sud smatra da postoji osnovana sumnja da su stečeni sredstvima koja ne odgovaraju prijavljenim prihodima.

Istovremeno, odbijena je žalba lica povezanih sa optuženom braćom Markom i Petrom Cicmilčime su na snazi ostale zabrane raspolaganja nad njihovim nepokretnostima i novčanim sredstvima.

Sud je potvrdio zaključak da prihodi ovih lica, kao i poslovni rezultati preduzeća, ne mogu opravdati kupovinu stanova, garaža i turističkih objekata, niti iznose novca koji su evidentirani na njihovim računima.

Prema ranijem pisanju medija, firme i članovi porodice Cicmil pominju se kao dio mreže preko koje je, navodno, vršeno prikrivanje porijekla novca.

U obrazloženju rješenja, Viši sud navodi da je osnovni kriterijum za određivanje privremenih mjera postojanje očiglednog nesrazmjera između zakonitih prihoda i vrijednosti imovine. 

Tamo gdje je sud utvrdio da su prihodi, makar formalno, mogli pokriti troškove kupovine ili sticanja imovine, mjere su ukinute. 

Međutim, u slučajevima gdje takav odnos nije uvjerljivo objašnjen, zabrane su potvrđene ili ponovo uvedene.

Sud je posebno cijenio činjenicu da pojedini optuženi i sa njima povezana lica nijesu dostavili vjerodostojne dokaze o porijeklu novca, već su se pozivali na neregistrovane djelatnosti, pozajmice bez dokumentacije ili neformalne porodične aranžmane, što sud nije prihvatio kao dovoljan dokaz.

U dokumentu koji potpisuje sudija Nenad Vujanović naglašeno je i da se u ovoj fazi postupka ne odlučuje o krivici, već isključivo o potrebi da se imovina sačuva do okončanja postupka o trajnom oduzimanju. 

Privremene mjere, kako je navedeno u rješenju, mogu trajati do pravosnažnosti odluke, ali će biti ukinute po službenoj dužnosti ukoliko optužnica ne stupi na pravnu snagu u zakonom predviđenom roku.

SDT je 22. septembra 2025. predalo Višem sudu u Podgorici optužnicu protiv Veska Petranovića i njegovih saradnika Dejana Jokića, Dušana i Dražena Vukadinovića, Marka Đurišića, Davora Lukačevića, Branka Ćelića, Ratomira Obrenića i Jovana Miletića zbog stvaranja kriminalne organizacije i produženo krivično djelo krijumčarenja cigareta, počinjeno u saizvršilaštvu. 

Sud u Podgorici je početkom novembra prošle godine potvrdio optužnicu SDT-a protiv Saše Pekića i drugih članova njegove kriminalne organizacije, uključujući i Srđana Jokića, Gorana Janketića, Dragana Backovića, Predraga Vučurovića, Predraga Mijuškovića, Nikolu Glomazića te braću Mirka i Petra Cicmil.

Prema optužnici, Pekić je organizovao kriminalnu mrežu koja je nabavljala neocarinjene cigarete i prodavala ih drugim kriminalnim grupama, koje su cigarete dalje prodavale nepoznatim kupcima u Bosni i Hercegovini.

Petranović je prema tvrdnjama SDT-a bio uključen u pružanje logistike za transport cigareta, koje su švercerskim kanalima uzimane iz skladišta Slobodne zone Luke Bar.

Tužilaštvo navodi da su pripadnici obje kriminalne organizacije, u periodu od kraja 2019. do marta 2021. godine, krijumčarili najmanje 22.539 paketa cigareta, nanoseći državi štetu od najmanje 17.551.143 eura.

Portal Analitika