Abazovićeva Vlada u tehničkom mandatu, iako joj je izglasano nepovjerenje 19. avgusta, planirana je u programu za 2023. godinu da vodi kampanju za kandidaturu Crne Gore za članstvo u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija u periodu 2026-2027. godine. Crna Gora po planovima Abazovićevog kabineta planira da lobira za nestalno mjesto u ključnom tijelu UN-a koje pripada nekoj istočnoevropskoj državi.
Planirana aktivnost je ,,da se fomira radno tijelo za pripremu crnogorske kampanje za ovu kandidaturu“, ali se u dokumentu ne navodi ko će da lobira za takvo prestižno mjesto niti koliko će to da košta. Sama najava je, prema tvrdnjama izvora Pobjede, nerealna i megalomanska budući da Crna Gora mjesecima u ključnim centrima svjetske politike i diplomatije nema ambasadora i postavlja se pitanje ko bi lobirao za takve najveće domete u diplomatiji.
PLANOVI
U pitanju je ista aktivnost kao i bivše Krivokapićeve vlade koja je to zapisala u Srednjoročni program rada Vlade za period 2022. do 2024. godine.
Ova kandidatura planirana je u dijelu ,,jačanje angažmana i vidljivosti Crne Gore u multilateralnom sistemu“.
"Članstvom u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija Crna Gora bi potvrdila svoj kredibilitet u međunarodnoj zajednici. Kao članica jednog od glavnih organa UN, svojim glasom i aktivnim učešćem, Crna Gora bi aktivno doprinosila i jednom od ključnih ciljeva UN, očuvanju međunarodnog mira. Na unutrašnjem planu, članstvom u SB UN bi se jačali profesionalni kapaciteti organa državne uprave", navodi se u programu rada Vlade.
U pitanju je najvažnije tijelo Ujedinjenih nacija. Pet država je stalno zastupljeno u Savjetu bezbjednosti: Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Kina, Rusija i Francuska.
Deset država se svake dvije godine bira na mjesto nestalnih članica Savjeta bezbjednosti UN-a.
RAVNOTEŽA
Sve države članice zastupljene u Generalnoj skupštini UN-a imaju pravo glasa.
Cilj je da se postigne regionalna ravnoteža, sa pet azijskih ili afričkih članica, dvije latinoameričke, jednom istočnoevropskom i dvije članice iz Zapadne Evrope ili drugih regiona, koje čine puni sastav nestalnih članica.
Zaključno sa aprilom 2022, nestalne članice su Indija, Irska, Kenija, Meksiko i Norveška, čiji mandati su 31. decembra prošle godine, a Albanija, Brazil, Gabon, Gana i Ujedinjeni Arapski Emirati su članice čiji mandati ističu 2023.
Zemlje se posvećeno nadmeću za članstvo u savjetu, vjerovatno zbog prestiža koji uz njega ide ili prilike da se potegnu neka pitanja od nacionalnog interesa.
Neke države najavljuju kandidaturu mnogo godina unaprijed i aktivno se daju u osvajanje glasova.
U vladinom dokumentu se precizira da će se nastaviti dalje jačanje angažmana i vidljivosti Crne Gore na multilateralnom planu kroz članstvo u Savjetu Ujedinjenih nacija za ljudska prava (2022-2024), te aktivan i sistematičan pristup u procesu obezbjeđivanja međunarodne podrške kandidaturi Crne Gore za članstvo u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija (2026- 2027).
"Crna Gora će nastaviti sa jačanjem kapaciteta od značaja za sprovođenje utvrđenih prioriteta vanjske politike kroz širenje diplomatsko-konzularne mreže, osposobljavanje i usavršavanje diplomatskog kadra, te građenje i njegovanje organizacione kulture službe vanjskih poslova zasnovane na jasno definisanoj viziji, misiji i vrijednostima", zaključuje se u dokumentu.
Nema samita „Otvorenog Balkana“
U programu rada Vlade za 2023. godinu nema samita „Otvorenog Balkana“ koji je za jun u Crnoj Gori najavio premijer Albanije Edi Rama u Podgorici nakon zajedničke sjednice dviju vlada.
Rama je tada rekao da je ,,Dritan Abazović izrazio namjeru da u junu ove godine u Crnoj Gori organizuje neformalni samit inicijative Otvoreni Balkan“.
"Mi planiramo da u junu organizujemo neki neformalni sastanak. To nije klasični sastanak Open Balkana, već u kontekstu regionalne saradnje", odgovorio je Abazović.
U vladinom dokumentu se, međutim, navodi da će tokom 2023. Crna Gora nastaviti da predsjedava Procesom saradnje u Jugoistočnoj Evropi (2022-2023) u skladu sa prioritetima koji se odnose na jačanje bezbjednosne saradnje, zaštite ljudskih prava, vladavine prava i jačanja demokratskih institucija, osnaživanje ekonomske saradnje i infrastrukturne povezanosti, zelene tranzicije, ublažavanje i prevazilaženje posljedica pandemije kovid.
