Društvo

Osnovni sud na Cetinju nije usvojio donošenje privremene mjere po zahtjevu mitropolita Mihaila

Odbijen zahtjev da sud zabrani Borisu obavljanje vjerske službe

Sud na Cetinju odbio je prijedlog mitropolita Mihaila Dedeića za donošenje privremene mjere kojom bi se mitropolitu Borisu Bojoviću zabranilo obavljanje vjerske službe u vjerskim objektima Crnogorske pravoslavne crkve, posebno u Crkvi Ivana Crnojevića u prijestonici, kao i zahtjev da Bojović vrati ključeve te bogomolje predstavniku predlagača zahtjeva.

Odbijen zahtjev da sud zabrani Borisu obavljanje vjerske službe Foto: CPC
PobjedaIzvor

Kako je objavljeno na sajtu crnogorskih sudova, zahtjev predlagača odbijen je 6. oktobra rješenjem Osnovnog suda I. br. 15/23.

U obrazloženju rješenja za koje se navodi da nije pravosnažno već odbijena strana ima pravo prigovora Vijeću Osnovnog suda na Cetinju, navodi se da je zahtjev za izricanje privremene mjere zabrane odbijen jer nijesu ponuđeni adekvatni dokazi.

“U bitnom, prijedlog je odbijen jer predlagač nije učinio vjerovatnim postojanje potraživanja, niti je pružio dokaze da mu je zabranjeno vršenje vjerske službe u vjerskim objektima CPC”, navodi se u informaciji suda.

Dodaje se da, ,,sa druge strane, nema dokaza da postoji opasnost od nastupanja štete, koja se ne može otkloniti bez određivanja privremene mjere, što je uslov za usvajanje predloga“.

“Ovo iz razloga što ne može doći do prelaska vjernika iz jedne u drugu - crkvu ako se ne odredi tražena mjera, kako to tvrdi predlagač, jer je pitanje vjere subjektivna stvar pojedinca i lični osjećaj, što nije vezano za jedan konkretni objekat i ličnost koja predstavlja crkvu”, navodi se u saopštenju suda.

Mitropolit Mihailo je 13. septembra saopštio da je CPC donijela sinodalni akt kojim je, između ostalog, raščinila mitropolita Borisa i ,,vratila ga u status laika“ zbog, kako je navedeno, njegovog samoproglašenja za mitropolita.

Istovremeno, tada je navedeno da je poništen Ustav CPC donijet u, kako je rečeno, neadekvatnoj proceduri i naglašeno da mitropolit Mihailo ne može upravljati crkvom bez saglasnosti ostalih episkopa, kao i da crkveni pečat mora ostati ,,kod osobe od povjerenja“.

U tom aktu je naglašeno da je Episkopija kotorska izdignuta u nivo arhiepiskopije.

Prethodno je 3. septembra Opštecrnogorski zbor na Cetinju proglasio episkopa ostroško-nikšićkog Borisa za mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve.

Na zboru su donesene odluke da se aktuelni poglavar CPC Mihailo povuče u mirovinu i da se obnovitelj CPC Antonije Abramović kanonizuje te proglasi kao Sveti Antonije mitropolit crnogorski.

Mitropolit Boris je na zboru zahvalio Mihailu za svo dobro koje je učinio dok je bio na čelu CPC.

“Pred nama stoje jasne obaveze i aktivnosti. Da zajedno formiramo Mitropolitski savjet i Upravni odbor. Da sa vladikama i sveštenstvom obnovimo rad Svetog sinoda i donesemo odluke koje bi CPC izvele iz krize te da donese ustav koji nikad nikome ne bi više dozvolio da blokira rad CPC”, istakao je Boris.

Predsjednik Odbora za očuvanje CPC Milenko Perović kazao je tada da je do održavanja Zbora dovela kriza u koju je zapala CPC zbog toga što je, kako je naveo, Mihailo ,,blokirao svaku legalnu i legitimnu raspravu u crkvi o njegovom radu. Indirektno je tako u crkvu uveo dogmu nepogrešivosti i nesmjenjivosti mitropolita“.

Opštecrnogorski zbor je obnavljanju Crnogorske crkve 1993. godine dao najvišu legitimnost. Zbor je tada za prvog mitropolita izabrao Antonija Abramovića. Mihaila Dedeića je Opštecrnogorski zbor izabrao za mitropolita 1998. godine.

Portal Analitika