Tokom trodnevnog virtuelnog skupa, koji je okupio 150 učesnika iz 43 zemlje, u fokusu je bilo pitanje kako naučne dokaze pretočiti u politike koje istovremeno štite mlade i nepušače i odgovaraju na zdravstveni teret među punoletnim osobama koje nastavljaju da puše.
Otvarajući Samit, profesor Ignatios Ikonomidis, predsjednik Međunarodne asocijacije za kontrolu pušenja i smanjenje štete (SCOHRE) i Organizacionog odbora Samita, istakao je da prevencija i prestanak pušenja ostaju osnovni prioriteti javnog zdravlja, dok smanjenje štetnosti treba posmatrati kao dodatni pristup za osobe koje nastavljaju da puše i procjenjivati ga na osnovu naučnih dokaza.
Zaštita mladih bila je jedna od centralnih tema Samita. Predstavljeni podaci iz SAD-a ukazali su na istorijski niske nivoe pušenja cigareta među mladima, dok je upotreba proizvoda za vejping, nakon ranijeg rasta, opala u odnosu na vrhunac iz 2019. godine. Učesnici su naglasili da zaštita mladih mora ostati jedan od ključnih ciljeva, ali je diskusija istovremeno otvorila pitanje kako takve mjere uskladiti sa potrebama punoljetnih pušača koji bi u suprotnom nastavili da puše cigarete.
Regulacija i ilegalna trgovina
Posebna pažnja na Samitu posvećena je vezi između regulatornih mjera, oporezivanja i ilegalnog tržišta.
David Bird predstavio je podatke prema kojima, uprkos padu ukupne potrošnje cigareta u Evropi, raste potrošnja ilegalnih cigareta. Prema podacima predstavljenim na Samitu, ilegalni proizvodi činili su oko 11 odsto cigareta konzumiranih u Evropi tokom 2025. godine, uz procijenjeni gubitak poreskih prihoda od 22 milijarde eura.
Profesor Panagiotis Liargovas ocijenio je da oporezivanje ostaje važan instrument javnog zdravlja, ali da poreska politika mora biti povezana sa mjerama za suzbijanje ilegalne trgovine.
„Poreska politika i politika borbe protiv ilegalne trgovine ne bi trebalo da se osmišljavaju u odvojenim prostorijama“, poručio je Liargovas.
Evropa pred pitanjem kako dokaze pretočiti u politike
Razvoj evropskih politika bio je važan dio debate, posebno imajući u vidu nedavne rasprave u Evropskom parlamentu o kardiovaskularnim bolestima i sprovođenju Evropskog plana za borbu protiv raka.
U razmaku od samo dvije sedmice Evropski parlament diskutovao je o dva dokumenta koji odražavaju različite pristupe nikotinskim proizvodima. Dok strategija za kardiovaskularne bolesti prepoznaje da različiti nikotinski proizvodi mogu imati različite profile rizika, Evropski plan za borbu protiv raka naglašava strože mjere s ciljem stvaranja „generacije bez duvana“ do 2040. godine.
Učesnici su ukazali na pitanje kako evropska zdravstvena politika može istovremeno ostvarivati ciljeve prevencije i zaštite mladih i uzeti u obzir dokaze da različiti nikotinski proizvodi mogu imati različite profile rizika.
O regulativi zasnovanoj na dokazima govorio je i Federico Fernández, izvršni direktor organizacije We Are Innovation, predstavljajući analizu približno 82.000 podnesaka iz 138 zemalja dostavljenih u okviru poziva Evropske komisije za dostavljanje dokaza o zakonodavstvu u oblasti duvana.
Prema njegovim riječima, 91 odsto analiziranih podnesaka sadržalo je najmanje jednu snažnu primjedbu na pravac koji se razmatra, pri čemu su pojedini kritički podnesci, uključujući one medicinskih organizacija, pozivali i na strožu regulativu.
Fernández je poručio da regulativa zasnovana na dokazima treba da počiva na četiri elementa: nauci, podacima iz stvarnog svijeta, javnim konsultacijama i proporcionalnosti.
Visoka zdravstvena i ekonomska cijena
Debata je obuhvatila i šire zdravstvene i ekonomske posljedice bolesti koje se mogu spriječiti.
Profesor Andrzej Fal istakao je da se teret nezaraznih bolesti ne ogleda samo u smrtnosti i obolijevanju, već i u troškovima zdravstvene zaštite, izgubljenoj produktivnosti i pritisku na javne finansije.
Naveo je procjene od oko 500 milijardi eura direktnih godišnjih troškova glavnih nezaraznih bolesti u Evropskoj uniji, uz još više od 500 milijardi eura izgubljenih zbog smanjene produktivnosti. Prema njegovim riječima, prevenciju bi zato trebalo posmatrati kao dugoročnu investiciju, dok bi prevencija, edukacija mladih i smanjenje štetnosti među punoletnim osobama trebalo da budu dio integrisanog odgovora javnih politika.
Tokom tri dana Samita, kroz različite teme provlačilo se isto pitanje: kako zaštititi mlade, smanjiti bolesti povezane sa pušenjem među punoletnim osobama, spriječiti razvoj ilegalnog tržišta i obezbijediti da se naučni dokazi pretoče u javne politike. Zaključak učesnika bio je da smanjenje štetnosti ne treba da zamijeni prevenciju i prestanak pušenja, već da politike javnog zdravlja treba da budu zasnovane na dokazima, proporcionalne riziku i spremne da se prilagođavaju novim saznanjima.
Kako je poručeno na kraju 9. Samita - cilj nije pobijediti u raspravi o nikotinu, već unaprijediti rezultate u oblasti javnog zdravlja.
