Krajem 2009. godine njemačke vlasti otkrile su da se u supermarketima u toj zemlji prodaje „makedonsko“ vino, poslije čega su zatražili mišljenje od Evropske komisije. Komesarijat za poljoprivredu u Briselu im je potom potvrdio da vino pod nazivom „makedonsko“ može da se uvozi u zemlje Unije samo iz Grčke, pošto je Atina zaštitila to geografsko porijeklo.
Izvori u Evropskoj komisiji, koji su insistirali na anonimnosti, potvrdili su za DW da će se ta odluka u budućnosti oštrije primjenjivati. Isti izvor objašnjava da je jedan od razloga što je Makedonija bez većih problema u proteklih 20-tak godina izvozila „makedonsko“ vino u zemlje EU, u tome što se najverovatnije radilo o niskokvalitetnom vinu, pa zbog toga niko nije ni reagovao na njegovo geografsko poreklo.
Ali otkad je u zadnjih par godina nekoliko privatnih makedonskih vinarija pokušalo da se probije na evropsko tržište sa visokokvalitetnim vinom, Grčka je oštrije reagovala. Makedonske vlasti tvrde da se radi o novoj kampanji Atine, čiji su diplomatski predstavnici u Njemačkoj i Sloveniji tražili od nadležnih organa u tim zemljama da se zabrani prodaja vina iz Makedonije.
Proizvođači u problemu
Grčka i Makedonija skoro 20 godina vode spor pred UN oko upotrebe naziva „Makedonija“. Osim na političkom frontu, gdje Grčka blokira ulazak Makedonije u NATO i početak pregovora sa EU, Atina i Skoplje redovno se sukobljavaju oko upotrebe imena i na svim ostalim poljima – od sportskih manifestacija, pa sve do vinarskih etiketa.
Proizvođači vina iz Makedonije strahuju da će se sve to katastrofalno odraziti na ionako
„Ukoliko Makedonija nije na toj listi poslije isteka tog roka, uvoznici iz Njemačke neće više moći da deklarišu uvezeno vino kao vino sa zaštićenim geografskim porijeklom. Ako dođe do toga, dovodi se u pitanje cjelokupni izvoz vina iz Makedonije u Njemačku i Evropsku uniju“, kaže za Dojče vele Kočo Mocan, rukovodilac firme „Tehnometal“ iz Frankfurta koja se bavi plasmanom makedonskog vina na njemačko tržište.
Proizvođači vina u Makedoniji kažu da se nalaze u bezizlaznom položaju i ne znaju kako da postupaju u budućnosti. Dio njih je već počeo na etiketama da stavljaju referencu FYRM, pod kojoj je Makedonija primljena u UN, ali kažu da ni to nije dugoročno rješenje.
Prema regulativi EU, na etiketama ubuduće treba da stoji sorta grožđa ili region u Makedoniji gdje je vino proizvedeno. Ali problem je u tome što ni u samoj Makedoniji nije zaštićeno ni geografsko niti regionalno porijeklo vina, kažu eksperti. Na primjer, povardarski region iz kojeg potiče najveći dio proizvodnje, uopšte nije registrovan ni u zemlji ni u inostranstvu.
Autori: T. Milevska / S. Padori-Klenke / B. Georgievski(DW)
