“Ključno je postići ravnotežu između zaštite društva i prava maloljetnika, kako bi se osigurala njihova potpuna reintegracija, resocijalizacija i razvoj punog potencijala u zajednici. Samo kroz koordinisan i profesionalan pristup pravosudnih i socijalnih institucija, zakon može postati stvarni alat za prevenciju kriminalnog ponašanja i podršku mladima u riziku”, poručeno je sa današnje prezentacije analize “Mladi pred zakonom – izazovi i rješenja maloljetničkog pravosuđa u Crnoj Gori”, koju je izradio Centar za građansko obrazovanje (CGO), u okviru projekta “SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas”, a koji finansijski podržava Evropska unije uz kofinansiranje Ministarstva javne uprave.
Kako je saopšteno iz CGO, analiza, čija je autorka advokatica Lara Dedić, daje dublji uvid u stanje maloljetničkog pravosuđa, uz akcenat na prepreke u sprovođenju zakonskog okvira i zaštiti prava djece i mladih.
"Nastala je kao odgovor na potrebu da se sagleda u kojoj mjeri postojeće institucije, programi i prakse obezbjeđuju prevenciju, pravičan postupak i resocijalizaciju maloljetnika u sukobu sa zakonom. Takođe, adresirana su pitanja poput primjene vaspitnih mjera, institucionalnih kapaciteta, međusektorske saradnje, procesnih garancija u adresiranju maloljetničke delinkvencije i vršnjačkog nasilja", poručuju iz CGO.
U konačnici, dodaju, analiza nudi preporuke za unaprjeđenje sistema i približavanje evropskim standardima, kako bi se ojačala prevencija i obezbijedila bolja zaštita i podrška djeci i mladima.
Koordinator za razvoj u CGO-u Miloš Knežević podsjetio je na rezultate istraživanja koje je CGO sproveo među mladima i opštom populacijom, a koji opominju na rastući problem vršnjačkog nasilja i maloljetničke delinkvencije u crnogorskom društvu.
„Gotovo 60% učenika/ca prepoznaje da je vršnjačko nasilje prisutno u njihovoj školi ili sredini, a svaki peti navodi i lično iskustvo vršnjačkog nasilja, dok više od polovine (53,4%) poznaje nekoga ko je bio žrtva. Najčešće prepoznati oblici nasilja su psihičko, socijalno, digitalno, fizičko i seksualno nasilje. Ohrabruje podatak da je oko dvije trećine onih koji su imali iskustvo nasilja slučaj prijavilo. Takođe, svaki peti učenik/ca poznaje maloljetnika koji je osuđen za neko krivično djelo“, naveo je Knežević.
Advokatica Lara Dedić istakla je da vaspitne mjere često ostaju na nivou forme, umjesto da budu stvarni mehanizam resocijalizacije i podrške mladima u riziku.
Ona je ukazala da su alternativne mjere ključni instrumenti u postupanju prema maloljetnicima, ali i da njihova primjena u praksi ima ozbiljna ograničenja zbog nedostatka specijalizovanih ustanova, obučenog kadra i koordinacije institucija.
“Zakon o postupanju prema maloljetnicima u Crnoj Gori daje dobar pravni okvir, usklađen sa evropskim standardima, ali njegova efektivna primjena i dalje nailazi na praktične prepreke. Među glavnim izazovima su nedostatak specijalizovanih ustanova za maloljetnike, preopterećenost sudova i tužilaštava, nedovoljna edukacija stručnjaka i slaba uključenost roditelja u proces resocijalizacije”, precizira Dedić.
Pojašnjavajući razlike u oblicima sankcija, Dedić je kazala da su alternativne mjere veoma uspješne u prevenciji ponovnog kriminalnog ponašanja, dok institucionalne mjere zahtijevaju bolje organizovane i stručne kapacitete.
Ona je predstavila i statističke podatke za protekle tri godine o broju maloljetnih prijavljenih učinalaca krivičnih djela, optuženih i osuđenih, kao i određene prakse iz regiona u ovoj oblasti koje mogu biti instruktivne.
“Za budućnost maloljetničkog pravosuđa ključno je jačanje međuresorne saradnje, dodatna edukacija i uspostavljanje specijalizovanih institucija, kako bi se obezbijedila potpuna reintegracija i resocijalizacija maloljetnika u društvo. Cilj alternativnih mjera jeste da se izbjegne formalni krivični postupak i da se maloljetniku omogući da preuzme odgovornost, ispravi svoje ponašanje i ne ponavlja krivična djela”, zaklučila je Dedić.
