Dok većina građana vremensku prognozu doživljava kao kratku uzgrednu informaciju, iza toga stoji neko ko pažljivo posmatra, analizira i pokušava da prirodu približi svima nama.
Profesor geografije i istorije po zanimanju, meteorolog iz hobija, Pavle Čolović, građanima poznatiji kao autor Facebook stranice CG meteo by Pajo from Jugovo, čovjek je čije vremenske prognoze prati veliki broj korisnika društvenih mreža.
U razgovoru za Portal Analitika, Čolović otkriva kako je hobi prerastao u svakodnevnu rutinu. Objašnjava i na koji način “čita” vrijeme ali i kakve vremenske prilike nas očekuju u narednom periodu.
Analitika: Po profesiji ste profesor istorije i geografije, ali ste široj javnosti postali poznati kao čovjek čije vremenske prognoze prati veliki broj građana. Kako je počelo vaše interesovanje za meteorologiju i u kojem trenutku je hobi prerastao u ozbiljan, svakodnevni angažman?
Čolović: Meteorologija me zanima praktično od djetinjstva. Oduvijek sam posmatrao nebo, oblake, vjetar, promjene temperature i pokušavao da razumijem zašto se vrijeme mijenja. Vjerovatno je tome dosta doprinijela i geografija, jer sam kroz školovanje i kasnije kroz profesiju imao priliku da bolje razumijem atmosferu, reljef i klimatske procese.
Međutim, ono što je počelo kao ljubav prema vremenu, vremenom je preraslo u ozbiljno svakodnevno bavljenje meteorologijom. Danas mi je to gotovo svakodnevna obaveza. Pratim modele, analiziram situaciju, upoređujem prognoze i pokušavam da sve to prevedem na jezik razumljiv običnom čovjeku.
Posebno mi je važno što prognoza nije samo brojka na ekranu. Nekome od nje zavisi da li će kositi livadu, sušiti sijeno, prskati voće, raditi na građevini, krenuti na planinu ili organizovati putovanje. Kada shvatite da ono što objavite ljudima zaista može pomoći u svakodnevnom životu, onda to više nije samo hobi.
Iza prognoze: Modeli, iskustvo i analiza
Analitika: Kako izgleda jedan vaš dan kada pripremate vremensku prognozu? Koliko vremena posvetite analizi i koje sve modele, satelitske snimke, radarske podatke i druge izvore koristite prije nego što objavite prognozu?
Čolović: Vremenska prognoza počinje mnogo prije nego što napišem jednu rečenicu na Facebooku. Prvo gledam sinoptičku situaciju – šta se dešava iznad Evrope, gdje su cikloni i anticikloni, kakvo je strujanje u višim slojevima atmosfere i kako se sve to kreće prema našem području.
Zatim upoređujem numeričke modele, prije svega ECMWF i GFS, ali gledam i druge dostupne modele i proizvode. Kod konkretnijih situacija veoma su važni satelitski snimci, radarski podaci tamo gdje su dostupni, detekcija munja, prognoza konvektivne energije, vjetra, padavina i temperature.
Ne gledam samo šta model kaže za Pljevlja ili Podgoricu. Gledam širu sliku, a onda tu sliku „spuštam“ na lokalni teren.
Koliko vremena potrošim zavisi od situacije. Za običnu dnevnu prognozu to može biti relativno brzo, ali kada se približava ozbiljno nevrijeme, snijeg, toplotni talas ili neka potencijalno opasna situacija, mogu satima pratiti promjene i nova ažuriranja.
Analitika: Koliko je danas, uz veliki broj numeričkih modela i vještačke inteligencije, presudno iskustvo i sposobnost tumačenja podataka? Da li se često dešava da modeli daju različite prognoze i kako tada odlučujete kojem ćete dati prednost?
Čolović: Model nije prognoza. Model je alat koji nam daje jednu moguću sliku budućnosti. Često se dešava da ECMWF, GFS i drugi modeli ne vide istu situaciju na isti način. Nekada se razlikuju za nekoliko stepeni, a nekada je razlika ogromna, posebno kada govorimo o lokalnim pljuskovima i grmljavinskim olujama.
Tu iskustvo postaje veoma važno. Ne mogu samo pogledati jednu kartu i reći: „Biće ovako.“ Moram razumjeti zašto model daje takav rezultat, koliko je atmosfera stabilna ili nestabilna, kakav je reljef, odakle dolazi vazduh i šta se dešava u okolnim oblastima.
Vještačka inteligencija će sigurno imati sve veću ulogu u meteorologiji, ali ja je ne doživljavam kao zamjenu za meteorologa ili prognostičara jer ona samo prepisuje, nije samosvjesna. Najbolja kombinacija je kvalitetan model, ogromna količina podataka i čovjek koji zna da te podatke pravilno protumači.
Crna Gora meteorološki veoma zahtjevna
Analitika: Koliko vam znanje iz geografije pomaže u razumijevanju vremenskih procesa, posebno kada je riječ o Crnoj Gori kao zemlji veoma razuđenog reljefa i izraženih klimatskih razlika? Koliko je zbog toga prognoziranje vremena kod nas zahtjevnije nego u mnogim drugim državama?
Čolović: Geografija mi je ogromna prednost. Crna Gora je meteorološki veoma zahtjevna zemlja. Na relativno malom prostoru imamo primorje, kraški prostor, duboke kotline, visoke planine, sjeverne visoravni i doline. Imate situaciju da je u Podgorici preko 35 stepeni, a na Žabljaku ili Kosanici temperatura može biti oko 5°C.
Reljef bukvalno mijenja vrijeme. Planina može zaustaviti vazdušnu masu, usmjeriti vjetar, izazvati izdizanje vazduha i padavine, dok kotline mogu zadržavati hladan vazduh i maglu.
Zbog toga prognoza za Crnu Goru ne može biti samo: „Danas sunčano, sjutra kiša“. Mora se znati gdje, kada i pod kojim uslovima. Zato često kažem da je Crna Gora mala država na karti, ali ogromna meteorološka slagalica.
Sve počelo iz ljubavi prema meteorologiji
Portal Analitika: Vaša stranica nosi naziv „CG meteo Pajo from Jugovo“, koji je postao vaš svojevrstan zaštitni znak. Kako je nastao taj naziv i da li ste očekivali da će postati ovako popularan? Kada ste shvatili da vam ljudi vjeruju i prate vaše prognoze?
Čolović: Naziv je nastao prilično spontano. „Pajo“ je moj nadimak, jer rijetko ko me zove Pavle, „CG meteo“ jasno govori šta radim i koja je država u pitanju, a „from Jugovo“ je lični pečat, to je selo mojih predaka, u koje sam otišao da živim od doba korone i onih ograničenja kretanja. Jugovo je mjesto gdje živim i gdje svakodnevno mogu neposredno da posmatram vrijeme, jer imam veliki pogled na Bosnu i planine sjeverne Crne Gore.
Nisam očekivao da će naziv postati prepoznatljiv. Nisam ni krenuo sa idejom da napravim neku veliku stranicu. Sve je počelo iz ljubavi prema meteorologiji i želje da podijelim ono što radim.
Prvi pravi znak da su ljudi počeli da mi vjeruju bio je kada su počeli sami da mi šalju informacije sa terena. Neko iz Plava pošalje šta se dešava tamo, neko iz Pljevalja, neko sa primorja. Ljudi su počeli da me pitaju: „Pajo, šta će biti kod nas?“
Tada shvatite da više ne objavljujete samo za sebe. Postajete neko kome se ljudi obraćaju kada žele da razumiju vrijeme.
Analitika: Koliko često se dogodi da prognoza „promaši“ i kako reagujete u takvim situacijama? Jesu li građani spremni da razumiju da meteorologija nije egzaktna nauka i da uvijek postoji određeni stepen neizvjesnosti?
Čolović: Naravno da se desi da prognoza ne bude potpuno precizna. Ko kaže da nikada ne griješi – taj ili ne radi prognozu ili ne govori istinu.
Posebno su problematične ljetnje grmljavinske oluje. Možemo znati da će atmosfera biti nestabilna i da postoje uslovi za nevrijeme, ali ne možemo uvijek sa sigurnošću znati hoće li se ćelija formirati iznad Pljevalja, Žabljaka, Berana ili 20 kilometara dalje. Često se dešava da kiša bude oko Nikšića a u gradu je ne bude. Temperaturu jutarnju Cetinja je teško pogoditi zbog reljefa i blizine mora i planine Lovćen.
Zato uvijek pokušavam da ljudima objasnim razliku između prognoze i upozorenja. Prognoza govori šta je najvjerovatnije, a upozorenje govori gdje postoji potencijalna opasnost.
Kada pogriješim, nemam problem da to kažem. Mislim da je upravo to dio odgovornosti prema ljudima koji vas prate. Ne može se tražiti povjerenje ako niste spremni da priznate grešku.
Uticaj klimatskih promjena
Analitika: Kada govorimo o vremenskim prilikama u Crnoj Gori, koliko su se one promijenile u posljednjih desetak ili dvadeset godina? Jesu li ekstremni vremenski uslovi postali učestaliji i koliko se, prema vašem mišljenju, posljedice klimatskih promjena već osjećaju kod nas? U kojem smjeru očekujete da će se klima mijenjati u narednim godinama?
Čolović: Promjene su vidljive i mislim da više nije potrebno biti stručnjak da biste ih primijetili. ZHMS u svojim analizama navodi značajan trend porasta temperature u Crnoj Gori i činjenicu da je svaka dekada od 1981. bila toplija od prethodne, posljednja dekada u toj analizi, 2011–2020, bila je najtoplija.
Ali klimatske promjene ne znače samo „biće toplije“. One mijenjaju čitav sistem. Imamo duže i intenzivnije toplotne talase, veći pritisak suše i požara, ali istovremeno i situacije kada za kratko vrijeme padne ogromna količina kiše.
Posebno je opasna kombinacija dugog sušnog perioda i onda ekstremne padavine u nekoliko sati. Zemlja je suva, vodostaji niski, vegetacija pod stresom, a onda dođe velika količina vode u kratkom periodu.
U narednim decenijama očekujem pad zagrijavanja, posebno tokom ljeta, biće više toplotnih ekstrema. To će biti veliki izazov za poljoprivredu, vodne resurse, šumarstvo, energetiku i turizam.
Analitika: Popularnost na društvenim mrežama donosi i brojne zanimljive situacije. Građani vas često porede sa meteorologom Brankom Micevim, koji je decenijama jedno od najprepoznatljivijih imena u toj oblasti. Kako gledate na ta poređenja? Da li vas ljudi prepoznaju na ulici, traže prognozu „uživo“…? Koja vam je najzanimljivija anegdota ako je ima?
Čolović: Poređenje sa Brankom Micevim mi je, prije svega, kompliment. To je čovjek koji je decenijama bio prepoznatljivo lice vremenske prognoze i prema takvim ljudima imam veliko poštovanje.
Ja sam, naravno, potpuno drugačiji format. Nisam televizijski prognostičar, već čovjek koji je meteorologiju približio ljudima kroz društvene mreže i preko pera. Kod mene ljudi mogu odmah da pitaju, komentarišu i pošalju informaciju sa terena.
Dešava se da me ljudi prepoznaju i pitaju kakvo će biti vrijeme, čak i kada sam negdje privatno. Najsmješnije je kada odem negdje i umjesto „dobar dan“ dobijem pitanje: „Pajo, hoće li kiša?“, a nemam pojma ko je čovjek.
Ali meni je zapravo najdraže kada me kontaktiraju poljoprivrednici. Kada neko kaže da je zahvaljujući prognozi pomjerio košenje, zaštitio sijeno ili izbjegao da radi nešto pred nevrijeme – tada vidim pravi smisao svega ovoga.
Avgust još nije rekao posljednju riječ
Analitika: Kakve vremenske prilike očekuju Crnu Goru do kraja avgusta, a šta prema sadašnjim pokazateljima možemo da očekujemo od septembra i početka jeseni?
Čolović: Avgust još nije rekao posljednju riječ. Očekujem da ćemo imati smjene toplih i vrlo toplih perioda sa kraćim prodorima nestabilnijeg vazduha. To znači da ne bih isključivao ni dalje toplotne talase, ali ni lokalno veoma jaka grmljavinska nevremena, naročito u kontinentalnom i planinskom dijelu. Očekujem pad temperature posle 20.8. Prvo na sjeveru pa onda na jugu gdje ostaje toplo bez vrelina.
Sezonska procjena ZHMS-a za ljeto 2026. već je ukazivala na povećanu vjerovatnoću toplijih i sušnijih uslova, uključujući i povećan broj veoma toplih dana.
Što se tiče septembra, tu moramo biti oprezni. Ne bih sada pravio prognozu za svaki dan septembra, jer je to van dometa pouzdane konkretne prognoze. Ono što možemo gledati jesu dugoročniji signali i trendovi.
Moj utisak je da početak septembra može zadržati ljetni karakter, posebno na primorju, ali kako budemo odmicali kroz mjesec, raste vjerovatnoća češćih prodora sa sjevera i zapada, više nestabilnosti i postepenog prelaska u jesenji režim i ja očekujem više padavina od prosjeka.
Ipak, ono što bih posebno naglasio jeste da će i narednih godina biti sve važnije pratiti ekstremne pojave, a ne samo prosječnu temperaturu. Crna Gora se zagrijava i to je činjenica koju potvrđuju i zvanične klimatske analize, ali ove godine nismo imali ljeta da valja na sjeveru Crne Gore do 15. jula.
A ja ću, kao i do sada, nastaviti da gledam nebo, modele i ono što se dešava na terenu – od Jugova do mora – i da pokušam ljudima dam prognozu koja im može stvarno koristiti.
