Politika

U Ministarstvu odbrane ne mogu da preciziraju koliko bi mogao iznositi trošak za odbranu u okviru kolektivnog sistema

Od bezbjednosnog okruženja Crne Gore zavisiće izdvajanja za odbranu

Uzavisnosti od bezbjednosnog okruženja Crne Gore, njenih interesa i obaveza u okviru kolektivnog sistema odbrane, zavisiće da li će naša zemlja premašiti planiranih dva odsto izdvajanja za odbranu.

Od bezbjednosnog okruženja Crne Gore zavisiće izdvajanja za odbranu Foto: Pobjeda
PobjedaIzvor

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović rekao je tokom nedavne posjete Briselu, da će vojna izdvajanja premašiti dva odsto.

- Takođe sam htio da prenesem poruku koja se odnosi na naša vojna izdavanja koja su dio budžeta za 2023. godinu, po prvi put ćemo premašiti procenat od 2 odsto BDP-a koji se izdvaja u tu svrhu, što je takođe važna poruka - rekao je tom prilikom Milatović.

Ipak, iz Ministarstva odbrane ne mogu da potvrde da će se to i desiti, već tvrde da će to zavisiti od bezbjednosnog okruženja naše zemlje.

- U zavisnosti od bezbjednosnog okruženja Crne Gore, njenih interesa i obaveza u okviru kolektivnog sistema odbrane i dinamike implementacije makroekonomske i fiskalne politike za 2023. godinu, ukupna izdvajanja za odbranu u tekućoj godini mogu premašiti iznos od planiranih dva odsto BDP-a. Međutim, u ovom trenutku nezahvalno je tačno navesti koji bi to iznos mogao biti, jer će to svakako zavisiti i od odluke koju lideri donesu na Samitu - rekli su Pobjedi u Ministarstvu odbrane.

U sadašnjem međunarodnom geopolitičkom i bezbjednosnom kontekstu, izazovi, rizici i prijetnje bezbjednosti postali su sve složeniji, kažu u resoru kojim rukovodi Filip Adžić.

- Dinamika promjena u strateškom bezbjednosnom okruženju uzrokovana otvorenom agresijom Rusije na Ukrajinu i ambicijama određenih međunarodnih aktera za destabilizacijom država, društva i pojedinca korišćenjem novih i sofisticiranijih tehnologija, dodatno je ukazalo na potrebu povećanih odbrambenih izdvajanja, bez kojih je nemoguće realizovati planove i osigurati dovoljan broj i spremnost NATO snaga. Stoga, na vanrednom sastanku ministara odbrane NATO-a, sredinom marta prošle godine, više zemalja članica odlučilo se na ubrzani rast izdvajanja za odbranu, tj. za dostizanje predviđenih 2 odsto BDP-a, ili više, i prije 2024. godine - podsjećaju iz MO.

Na sjednici Vlade 31. marta prošle godine, Vlada je usvojila informaciju o neophodnosti uvećanja izdvajanja za odbranu od 2 odsto BDP-a u 2022. ili 2023. godini.

- Imajući u vidu obavezu očuvanja kredibiliteta države i Alijanse, Crna Gora je za tekuću, 2023. godinu, opredijelila 2 odsto BDP-a za izdvajanja za potrebe odbrane. Napominjemo da je na Samitu u Madridu NATO dogovorio značajno jačanje koncepta odvraćanja i odbrane, što podrazumijeva dostupnost većeg broja snaga visoke spremnosti, znatno modernije kapacitete i ulaganja u moderne odbrambene tehnologije - ističu u Ministarstvu.

Posmatrano iz nacionalne perspektive, implementacija NATO ciljeva sposobnosti, učešće u vježbama, unapređenje spremnosti jedinica Vojske Crne Gore, kao i dalja modernizacija vojnih kapaciteta i razvoj sposobnosti zahtijevaju uvećanje odbrambenih izdvajanja, tj dostizanje 2 odsto BDP-a 2023. godine, i vjerovatno dodatna uvećanja budžeta za odbranu u narednim godinama, kažu u Ministarstvu.

Za odbranu ove godine 123 miliona eura

Na pitanje koliko novca će biti izdvojeno za odbranu, te na šta će otići najveći dio izdvajanja, u MO kažu da je u 2023. godini planirano izdvajanje Crne Gore za odbranu u skladu sa NATO metodologijom obračuna troškova – 123.45 miliona eura ili 2 odsto u odnosu na procijenjeni BDP.

- Iznos od 123.45 miliona eura odnosi se na sredstva odobrena za finansiranje Ministarstva odbrane (tekući budžet, kapitalni budžet i sredstva iz prihoda), kredite

za nabavku opreme za Vojsku Crne Gore koje plaća Ministarstvo finansija, izdvajanja za vojne penzije, sredstva za finansiranje Direkcije za zaštitu tajnih podataka i dio sredstava koje prema NATO-u izmiruje Ministarstvo vanjskih poslova. U strukturi odobrenih sredstava za 2023. godinu najveći dio planiran je za zarade i druga lična primanja 44,31 odsto, za opremanje i modernizaciju 26,82 odsto, infrastrukturu 13,55 odsto, operacije i održavanje 11,83 odsto i ostale troškove 3,50 odsto - zaključili su u Ministarstvu.

Portal Analitika