Društvo

Rad na otvorenom na ekstremno visokim temperaturama je preporuka koja se u Crnoj Gori ne poštuje

Od 11 do 16 sati ne treba da se radi osim kad su ugroženi životi

U našoj državi, za određene meteorološke situacije uvođeno je vanredno stanje i to kad je pao veliki snijeg – 2012, ali takva mjera nije donošena zbog visokih temperatura na koje smo, očigledno, navikli

Od 11 do 16 sati ne treba da se radi osim kad su ugroženi životi Foto: Pobjeda
PobjedaIzvor

U Crnoj Gori ne treba da se obavlja rad na otvorenom pri ekstremno visokim temperaturama (kada ona iznosi iznad 36 stepeni Celzijusa) ali uprkos tome, širom države gradilišta rade punom parom i na plus 40 stepeni, kada prijeti opasnost od toplotnog udara. Ovo je, kako kažu iz Inspekcije rada, preporuka koja ima pravno uporište, ali ne i zabrana jer bi se ona odnosila na sve koji rade na otvorenom – komunalne radnike, policajce, zaposlene koji rade na terasama ugostiteljskih objekata...

"Poslodavci se kažnjavaju zbog neprimjenjivanja mjera zaštite i zdravlja na radu na privremenim i pokretnim gradilištima, pa i za rad na otvorenom pri visokim temperaturama i to sa 500 eura za pravno i 30 eura za odgovorno lice. Po tom osnovu su izdata su četiri prekršajna naloga", navode iz Uprave za inspekcijske poslove za Pobjedu.

Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju dao je upozorenje koje se odnosi se na period od 19. do 27. jula kada će, prema riječima stručnjaka, biti tropske temperature, naročito u južnim i centralnim predjelima.

Načelnik Odsjeka za analizu i prognozu vremena Branko Micev za Pobjedu je rekao da ovo ne znači da će 28. jula da bude lijepo vrijeme.

"Što će biti 28. i u danima nakon tog datuma, vidjećemo. Na sastancima produžavamo važenje i situacija se prati svakodnevno", navodi Micev.

Kako je to u EU

Govoreći o radu na ekstremno visokim temperaturama, kakve su ovih dana, iz Inspekcije kažu da za razliku od EU i regiona, gdje se govori samo o preporukama, a ne zabranama rada na visokim temperaturama, kod nas te preporuke imaju pravni osnov u Zakonu o zaštiti i zdravlju na radu.

"I normativno je regulisan rad na otvorenom pri visokim temperaturama i to Pravilnikom o mjerama zaštite i zdravlja na radu u radnoj sredini i radnoj okolini. Tim Zakonom je propisano da radovi na otvorenom prostoru pri ekstremno visokim spoljnim temperaturama, kada je ona iznad 36 stepeni celzijusa, ne treba da se obavljaju, osim u slučajevima ozbiljne, neposredne i neizbježne opasnosti, kada su ugroženi ljudski životi i materijalna dobra od društvenog značaja", ističe se u odgovorima Inspekcije.

Navode da radovi na otvorenom prostoru pri visokim spoljnim temperaturama „treba da se obavljaju u skladu sa propisima, standardima, aktom o procjeni rizika, posebnim uputstvima za bezbjedan rad na radnom mjestu i preporukama izdatim od strane organa državne uprave nadležnog za poslove rada ili organa državne uprave nadležnog za poslove zdravlja“.

"Pravilnikom o mjerama zaštite na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima, propisano je da radovi na otvorenom prostoru pri nepovoljnim klimatskim, atmosferskim ili drugim uticajima, brzini vjetra većoj od 36 kilometra na sat, pri ekstremno visokim spoljnim temperaturama kada je temperatura iznad 36 stepeni Celzijusa, ne treba da se obavljaju, osim u slučajevima ozbiljne, neposredne i neizbježne opasnosti, kada su ugroženi ljudski životi i materijalna dobra", pojašnjavaju iz Inspekcije.

Kako da se ponašaju poslodavci

Kažu da se poslodavcima preporučuje da zaposleni ne rade u periodu od 11 do 16 sati, ukoliko proces rada to dozvoljava, a ako nije moguće prekinuti rad

onda su poslodavci dužni da preduzmu sve mjere zaštite i zdravlja na radu ali i da preraspodijele radno vrijeme u onim djelatnostima u kojima je to moguće, tako da se poslovi obavljaju prije i poslije ekstremno visokih spoljnih temperatura.

Raspodjela radnog vremena, kažu, podrazumijeva prekid rada u određenom vremenskom periodu, dok traju ekstremno visoke spoljne temperature i nastavak rada nakon normalizacije atmosferskih prilika, uz nadoknadu vremena u kome se nije radilo.

Poslodavac, ističu, treba da organizuje rad po smjenama i da uvede dodatnu radnu snagu.

"Preporučuju se češće pauze uz obezbjeđivanje velike količine vode i bezalkoholnih napitaka, poslodavac je dužan da preduzme potrebne mjere i odredi zaposlene za pružanje prve pomoći, da omogući zaposlenima da tokom odmora (pauze) mogu skinuti sredstva i opremu za ličnu zaštitu na radu, obezbijedi odgovarajući prostor,gdje zaposleni mogu da se sklone od sunca i odmore i izvrši aklimatizaciju zaposlenih na uslove pri visokim temperaturama", zaključuju iz Inspekcije.

Na naše pitanje da li postoji mogućnost da radnici rade noću, pod reflektorima umjesto preko dana kad su izloženi ekstremnoj toploti, iz Inspekcije navode da to kao mogućnost postoji, ali da inspektori rada ne mogu da se miješaju u poslovnu politiku i organizaciju rada poslodavca, već samo u primjenu mjera zaštite i zdravlja na radu u skladu sa propisima.

Meteorolozi

Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju daju informacije o vremenu u našoj zemlji, ali nemaju ovlašćenja da daju preporuke.

Načelnik Odsjeka za analizu i prognozu vremena Branko Micev za Pobjedu je rekao da meteorolozi samo saopštavaju meteorološko stanje i da u ekstremnim situacijama šalju upozorenja nadležnom organu – Direktoratu za zaštitu i spašavanje.

Jedno takvo upozorenje stoji na njihovom sajtu i odnosi se na period od 19. do 27. jula zbog tropskih temperatura, naročito u južnim i centralnim predjelima.

Micev se prisjeća da je u našoj državi za određene meteorološke situacije uvođeno vanredno stanje. To se ne odnosi na visoke temperature.

"Kada je pao veliki snijeg mi smo davali upozorenja, a nadležni su na nivou Vlade proglasili vanredno stanje u Crnoj Gori. Za ekstremno tople temperature nije uvedeno vanredno stanje jer je to subjektivna kategorija, odluka se donosi na osnovu procjene situacije na terenu. Mi obavještavamo nadležne organe, a onda oni donose odluku što će da urade", ističe Micev.

Kaže da je Velika Britanija zemlja koja je poznata poštovanju pravila, pa su na 40 stepeni izdali crveni nivo opasnosti, a na osnovu toga državni organi zabranili ljudima da izađu na ulicu jer im prijeti opasnost od toplotnog udara.

U Crnoj Gori je za tu temperaturu označen narandžasti nivo opasnosti.

"Kod nas u Podgorici 40 stepeni nije ništa neobično ili novo i mi ne možemo zabraniti ljudima da se kreću. Samo je preporuka da ljudi ne izlaze u vrijeme kad je temperatura najveća", zaključuje Micev.

Bez zaštite za ranjive kategorije

U Sjevernoj Makedoniji prije nekoliko dana je donešena odluka da se trudnice i osobe starije od 60 godina oslobode radnih obaveza do 27. jula zbog tropskog talasa, ali kod nas tako nešto nije ni razmatrano.

"Ovakva mjera u Crnoj Gori nije razmatrana", ističu iz Inspekcije rada.

Zaposleni u toj instituciji, kako navode, redovno obilaze gradilišta i preventivno djeluju, tako što ukazuju poslodavcima na preporuke za rad na visokim temperaturama, a ako ih poslodavac ne primjenjuje, onda preduzimaju i druge upravne mjere i radnje iz svoje nadležnosti.

Oprema za rad

Iz Inspekcije ističu da zaposlenima na otvorenom treba obezbijediti odgovarajuću opremu za rad.

"Pored sredstava i opreme lične zaštite na radu na otvorenom pri ekstremno visokim spoljnim temperaturama, zaposlenima treba obezbijediti ljetnja odijela, kape, marame i slično, da nose laganu, svijetlu i komfornu odjeću od prirodnih materijala; da nose kape, marame ili lagane šešire širokog oboda za glavu koje prekriva i vrat, ukoliko zaposleni nije obavezan da nosi sredstvo i opremu lične zaštite za glavu na radu", navode iz Inspekcije.

Portal Analitika