“Kada govorimo o predlogu za razrješenje ministra Leposavića, ističemo da postoji veliki broj predloga zakona i drugih akata koji su u proceduri mnogo prije pomenutog akta, a koji su veoma važni za život građana Crne Gore, tako da će pomenuti akt biti razmatran kad dođe red na njega”, kazali su iz skupštinskog Odjeljenja za odnose sa javnošću.
Podsjetimo, premijer je zatražio smjenu Leposavića zbog izjave u crnogorskom parlamentu kojom je negi rao zločin u Srebrenici, nakon čega je predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić pokrenuo njegovu smjenu zahtjevom Skupštini da sazove sjednicu na kojoj će se razmatrati njegov predlog za razrješenje ministra pravde. Ovakav potez premijera, kako je saopštio, uslijedio je nakon što je Leposavić odbio da sam podnese ostavku.
Krivokapićev predlog, koji je obrazložio time da je Leposavićevo javno djelovanje “odstupalo od zvanićnih stavova Vlade”, ušao je u skupštinsku proceduru prije više od 15 dana, tačnije 6. aprila.
Dva dana kasnije javnosti se obratio i sam ministar ljudskih i manjinskih prava poručujući kako “nema pravo da podnese ostavku”, kao i da je neprijatno iznenađen tvrdnjom premijera da je njegovo javno djelovanje “navodno od početka u velikoj mjeri odstupalo od zvaničnih stavova Vlade i Sporazuma koji su 8. septembra 2020. godine potpisali lideri koalicija parlamentarne većine”.
Leposavić je objelodanio da je neposredno nakon sjednice Skupštine dobio čestitke za “iskren, umjeren i stručan odgovor na zlonamjerno poslaničko pitanje”.
“Ove čestitke sam dobio od članova Vlade, ali i od članova sve tri koalicije parlamentarne većine. Nakon toga, kada se zahuktala medijska hajka protiv mene. moje kolege i prijatelji su utihnuli i počeli da mijenjaju stavove, jedan po jedan. Ne osuđujem ih jer sam najbolje svjedočim koliko je medijski pritisak težak. Međutim, neću i ne mogu da dam ostavku”, poručio je tom prilikom ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava.
Leposavić je, podsjetimo, 26. marta na plenarnom zasijedanju parlamenta, na sjednici posvećenoj pitanjima poslaničkih klubova, kazao da je “spreman da prizna da se u Srebrenici dogodio genocid kad se to i nedvosmisleno utvrdi”, navodeći takođe da ne može da prizna ili ne prizna događaj o kojem nema saznanje. Prema njegovim riječima, odluka Međunarodnog suda pravde, koja je okvalilikovala dogadaj u Srebrenici kao genocid, zasnovana je na presudi Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju, a koji je, po njemu, “gotovo u potpunosti izgubio legitimitet”.
Komentar ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava izazvao je lavinu negodovanja i reakcije međunarodne i domaće javnosti, u kojima se tražila i nj egova ostavka, kao i pozivi Tužilaštvu da reaguje.
Iz Evropske komisije je poručeno da osuđuje svako negiranje, relativizovanje ili pogrešno tumačenje genocida u Srebrenici.
Imajući u vidu oštre reakcije međunarodne zajednice, kao i to da je premijer sa sebe skinuo odgovornost predajući Leposavića parlamentu, ostaje dilema kakvi to formalno politički uslovi treba da budu stvoreni da bi se ovo pitanje našlo na dnevnom redu crnogorskog parlamenta.
Što se tiče Leposavića, nije nemoguće da se pojavi kao kandidat za premijera, budući da se već otvoreno spekuliše kako će Krivokapić ubrzo napustiti funkciju predsjednika Vlade.
Leposavić bi, ukoliko se to dogodi, mogao da računa na podršku SPC, Demokratskog fronta, Srbije, a vjerovatno i još ponekog u parlamentu budući da je nakon izjava o Srebrenici dobio čestitke sve tri koalicije koje čine vlast.
