Iz NVO Udruženje penzionera Crne Gore – za dostojanstven život čovjeka ističu da se u javnosti se često govori o „deficitu Fonda PIO“, pa se, kako kažu, tako nedavno navodi da za prvih sedam mjeseci 2026. ovaj nedostatak novca iznos oko 253 miliona eura, koji bi mogao preći 400 miliona eura do kraja godine.
"Međutim, izraz „deficit Fonda“ nije sasvim precizan. Riječ je o razlici između prihoda Fonda od doprinosa i njegovih ukupnih potreba, koja se pokriva iz opštih prihoda budžeta. To nije isto što i budžetski deficit države, koji predstavlja razliku između ukupnih prihoda i rashoda države i koji se, kada postoji, finansira iz raspoloživih rezervnih sredstava i zaduživanjem", navode iz NVO Udruženje penzionera Crne Gore.
Ističu da nakon smanjenja stope PIO doprinosa sa 20,5% na 10%, više nije realno očekivati da doprinosi, kao što je to bilo ranije, finansiraju većinu penzijskih rashoda, jedne godine oko 90%.
"Crna Gora je faktički prešla na kombinovani model finansiranja penzija – iz doprinosa i iz opštih poreskih prihoda. Zato činjenica da doprinosi danas pokrivaju manje od polovine potreba Fonda sama po sebi ne znači da su penzije ugrožene niti da prijeti prestanak njihove isplate. Budžetski transfer sredstava Fondu sastavni je dio sadašnjeg modela finansiranja. Predstavljati ga kao neposrednu opasnost za penzionere znači stvarati nepotreban strah i skretati pažnju sa stvarnih problema penzijskog sistema", ističu iz NVO Udruženje penzionera Crne Gore.
Poručuju da rast doprinosa ne treba posmatrati izolovano jer inflacija i rast nominalnih zarada povećavaju osnovicu za obračun doprinosa i time nominalne prihode Fonda.
"Međutim, isti rast cijena istovremeno stvara potrebu za povećanjem penzija kako bi se očuvala njihova realna vrijednost i kupovna moć, ali koja često kasni na štetu penzionera. Zato rast prihoda od doprinosa sam po sebi nije dovoljan dokaz da se finansijska održivost sistema poboljšava", navode u saopštenju.
Potrebno je, poručuju, istovremeno posmatrati rast mase zarada, zaposlenosti i naplate doprinosa, ali i rast prosječne penzije, ukupnih penzijskih rashoda i potrebnih budžetskih transfera.
"Pravo pitanje, prema tome, nije da li Fond PIO ima nominalni „deficit“, već da li ukupni poreski prihodi države mogu dugoročno finansirati penzijski sistem bez stvaranja neodrživog pritiska na budžetski deficit i javni dug. Ne treba „deficitom“ skretati pažnju sa položaja sadašnjih penzionera. Mnogo važnije pitanje od samog finansijskog salda Fonda jeste kolika je stvarna kupovna moć penzija. Veliki broj penzionera teško podmiruje rastuće troškove hrane, stanovanja, energije, ljekova i drugih osnovnih životnih potreba što pokazuju podaci koji slijedi. Minimalna penzija 65.000 penzionera realno je srozana na kupovnu moć od 300 eura, prosječna penzija od nje veća je samo za 21% dok je broj korisnika do visine prosječne penzija čak 82.000 ili skoro 70% ukupnog broja penzionera. Prosječna penzija prema medijani, kako bi trebala da se izračunava, u stvari je još i niža. Ove brojke, zapravo, pokazuju koliki je deficit u penzionerskim primanjima a ne u Fondu PIO", navode iz NVO Udruženje penzionera Crne Gore.
Zbog toga je, poručuju, suštinsko pitanja da li sadašnji nivo penzija omogućava dostojanstven život i da li njihovo usklađivanje zaista čuva kupovnu moć penzioner.
"Penzionere zato ne treba plašiti „deficitom“ Fonda, već transparentno pokazati koliko država iz svih izvora izdvaja za penzije i da li njihov realni nivo prati troškove života. A najvažnije dugoročno pitanje tek dolazi – šta će biti sa budućim penzionerima? Ako današnji zaposleni tokom radnog vijeka izdvajaju za PIO približno upola manji procenat zarade nego prethodne generacije, potpuno je legitimno postaviti pitanje kakav nivo penzijskih prava mogu oni očekivati kada dođe vrijeme njihovog penzionisanja. Očigledno, njena visina zavisiće, između ostalog, pretežno od budućih odluka države i stanja budžeta. To je pitanje za odgovor od strane nadležnih institucija — a ne zastrašivanjem javnosti nominalnim „deficitom“ koji ne interesuje, reklo bi se, ni penzionere kao ni ostalu javnost. Jer ako ima deficita, onda ga ima u nedostatku razumijevanja penzijskog sistema od onih koji njime upravljaju", poručuju iz NVO Udruženje penzionera Crne Gore.
I ono što, kako kažu, najbrojniju grupaciju građana Crne Gore, tj. penzionere, posebno brine, je da se po navedenom pitanju za sada oglašavaju jedino čelnici Fonda PIO koji su poslednjim izmjenama Zakona ostali bez ikakvih nadležnosti po tom osnovu, tako da im je preostalo da povremenim nemuštim izjavama jedino popunjavaju medijski prostor.
"I dok mi u kontinuitetu prema odgovornim u državi uporno upućujemo zahtijev da se pristupi radikalnoj reformi socijalnog sistema u cjelini, nudeći i stručnu pomoć, dva Vladina odgovorna ministarstva za socijalnu brigu o građanima ne nalaze za shodno da se bar oglase po tom pitanju, što čitavu situaciju i socijalnom sistemu Crne Gore u dugom roku čini jako sumornom", zaključuju u saopštenju.
